Mediteran u Splitu upecao pobjednike - Dugometražni
Home      Vijesti      Dugometražni      Mediteran u Splitu upecao pobjednike

Mediteran u Splitu upecao pobjednike

'Skafander i leptir' zagrizao je udicu Festivala mediteranskog filma Split i dokazao da se prve ribice ne bacaju u vodu.

z.m. 01.06.2008 0 komentara

Mediteran u Splitu upecao pobjednike

Odličan odaziv publike i vesela festivalska atmosfera obilježili su prvo, petodnevno izdanje Festivala mediteranskog filma Split. Prema odluci festivalskog žirija - Olivera Sertića, Nine Peče i Nataše Senjanović – pobjednik prvog FMFS-a je francuski 'Skafander i leptir' Juliana Schnabela.

Ovaj art-hit svjetskih festivala i Oscara temelji se na istinitoj priči o Jeanu-Dominique Baubyu, uredniku modnog časopisa Elle, koji nakon moždanog udara može pomicati samo očne kapke. Više od 200 tisuće treptaja bilo mu je potrebno da uz pomoć Anne Consigny napiše knjigu o svom iskustvu /naslovna/.


'Skafander i leptir', trailer

Posebno priznanje žirija dodijeljeno je dirljivom alžirsko-francuskom filmu 'Žuta kuća' Amora Hakkara, gorkoj obiteljskoj drami u zabačenom planinskom selu u istočnom Alžiru. Redatelj ujedno i glumi oca kojem pogiba najstariji sin te mora otići po njegovo tijelo u obližnji grad i prema muslimanskim običajima, pokopati ga u roku od 24 sata.

Pobjednik kratkometražne konkurencije od ukupno pet filmova je španjolski 'Nitbus' u režiji Juanja Gimeneza. 'Nitbus' je naziv za noćnu autobusnu liniju u Barceloni u kojoj se odvija radnja filma. Ostali kratki filmovi u konkurenciji bili su 'Divovi' o životu na talijanskom jugu u režiji Fabia Molloa, također talijanski 'Giacomov život' Luce Governatorija o mladiću koji postaje svećenik, izraelske 'Novosti' Evgenyja Rumana o ženi koja otvori novine i shvati da ju je muž pokušao ubiti i ciparski 'Pharmakon' Ioakima Mylonasa.


'Žuta kuća', trailer

Festivalsku konkurenciju otvorio je 'Na rubu raja' Fatiha Akina. Prikazan je i 'Zrno i riba' redatelja Abdelattif Kechiche koji tematizira život imigranata u Francuskoj. Dokumentarac 'Odjednom prošle zime' autora Gustava Hofera i Luce Ragazzija, bavi se talijanskom parlamentarnom raspravom o zakonu o istospolnim zajednicama. Pomaknuta crno-bijela francuska komedija 'Oduvijek sam želio biti gangster' redatelja Samuela Benchetrita kroz četiri priče obiluje ciničnim i crnim humorom, za razliku od jezivog 'Sirotišta' kojeg je režirao mladi Juan Antonio Bayona, a producirao mag strave - Guillermo del Toro.

Libanonska romantična komedija 'Karamel' redateljice Nadine Labaki pripovijeda o životima pet žena modernog Bejruta. Film se kroz smijeh dotiče i ozbiljnijih tema – seksualne represije i sukoba tradicionalnog i suvremenog. Grčki psihološki triler 'Pripovijest 52' Alexisa Alexioua započinje kao ljubavna priča da bi se zatim pretvorio u noćnu moru za glavnog junaka koji nakon misterioznog nestanka djevojke ne može razlikovati san i javu; prošlost, budućnost i sadašnjost.

Retrospektivni program (koji je odabrala filmologinja Tanja Vrvilo) otvorio je kratkometražni eksperiment 'Sve ili ništa' Splićanina Ivana Martinca, snimljen znamenite 1968. Uslijedili su dugometražni 'Mediteran' francuskog redatelja  Jean-Daniela i španjolski 'Arrebato' Ivana Zuluete, o redatelju kojeg usred osobnog i poslovnog kraha opsjeda neobičan gost, čovjek-dijete s kamerom. 'Narod se pokreće' djelo je francuskog anarhističkog redatelja Renea Vautiera o alžirskom oslobođenju od Francuske, a o kolonijalizmu govori i film Isaaca Juliena 'Frantz Fanon: crna koža, bijela maska' - dokumentarno-biografska refleksija o radu znamenitog karipskog mislioca i revolucionara.

Ostali filmovi iz konkurencije - 'Sirotište', 'Odjednom, prošle zime', 'Karamel' i 'Zrno i riba'

Socijalni dokumentarac velikog Jeana Vigoa 'Povodom Nice' iz 1937. godine satira je o tom gradu kojom je Vigo utemeljio svoju poetiku filmskog anarhizma. 'Princeza koralja' je njemačko-jugoslavenska produkcija iz daleke 1937. snimana, između ostalog i u Splitu, na Zlarinu i na Hvaru. Najpotresniji film retrospektive bio je sirijski politički film 'Prevareni' egipatskog redatelja Tawfika Saleha koji prati trojicu muškaraca u pokušaju da iz Iraka pobjegnu u Kuvajt. Snimljen je 1972. i zabranjen u nekoliko arapskih država, a iste je godine u atentatu, između ostalog i zbog ovog filma, ubijen autor književnog predloška Ghassan Kanafani, poznati palestinski pisac i politički aktivist. 

Izvan konkurencije prikazan je novi film Vinka Brešana 'Nije kraj' i 'Pariz, volim te'.
U sklopu festivala održan je i okrugli stol u dva dijela o Mediteranu, na kojem prvoga dana raspravljalo o identitetu, povijesti, jeziku, književnosti, demografiji, turizmu i ekonomiji Mediterana, a drugi dan o pojmu mediteranskog filma i da li se takav uopće može odrediti te o mogućim koncepcijama sljedećih izdanja FMFS-a. 

Komentari

Nema komentara.