Andy Warhol - filmska priča, 2. dio - Kratki
Home      Vijesti      Filmski      Kratki      Andy Warhol - filmska priča, 2. dio

Andy Warhol - filmska priča, 2. dio

Saznajte detalje o najzanimljivijim filmovima koje je Warhol štancao u razdoblju od 1964., kada je počeo uvoditi zvuk u filmove, do 1968. kad je bio meta metaka.

23.07.2004 0 komentara

Andy Warhol - filmska priča, 2. dio

U trenu kad se Warhol odlučuje snimiti film sa sinhroniziranim zvukom, shvaća da će mu za to biti potrebno i ponešto dijaloga. I  tako jedne srijede na večeri čitanja poezije ostaje impresioniran Ronnie Tavelom i poziva ga u Tvornicu. I dok oni sjede i pričaju te daju zvuk filmu ‘Harlot’(70’), na filmskoj traci ostaje zabilježen Mario Montez, Andyjeva prva drag-queen superzvijezda.

Nakon ovog ‘scenarija’, Ronnie Tavel ih je nastavio pisati za Warhola. Neki od njih su ‘The Life of Juanita Castro’ ‘Vinyl’, ‘Lupe’, ‘Hedy’ (poznat i pod naslovima ‘The Fourteen-Year-Old-Girl’ i ‘Shoplifter’) te ‘Kitchen’, svi iz 1965., osim Hedy, koja je iz ’66. godine. Film ‘Lupe’ baziran je na liku Lupe Velez, koja živi u vili u Hollywoodu, te odluči napraviti ‘najljepše samoubistvo ikad, na oltaru, okružena svijećama. Lupe uzima otrov, legne na odar iščekujući svoju uzvišenu i dostojanstvenu smrt da do?e po nju, me?utim u zadnji tren počinje povraćati i umire iznad zahodske školjke omotana wc papirom. Glavnu ulogu glumi Edie Sedgwick, koja glumi i u ‘Kitchenu’.

Edie Sedgwick za vrijeme snimanja Beauty #2. Preminula je 1971. od prevelike količine barbiturata. Psihički nestabilna, u nekoliko navrata liječena u mentalnim institucijama. 

Kitchen’ je, pretpostavljate, sniman u kuhinji. Ovaj film možda najviše od svih Warholovih predstavlja povijesni dokument Amerike ‘60ih. ‘Kada ljudi za 100 godina budu gledali ‘Kitchen’ reći će: ‘Evo zašto su imali Vijetnamski rat. Evo zašto su im rijeke postale zaga?ene. Evo zašto opake bolesti dolaze.’ - rekao je o ovom filmu Norman Mailer. Film naime dočarava esenciju dosadnog, mrtvog dana u gradu kojim se širi ‘miris’ vlažne odjeće i šahtova. Sedwickova cijelo vrijeme šmrca zbog prehlade, čuje se zujanje frižidera, a dijalozi su plastični, i kao da se odbijaju o to malo stvari unutar kadra: kuhinjski stol, frižider, štednjak i o glumce.

Kitchen

Na sličan način kako je nastajao u prošlom dijelu spomenuti 'Andy Warholov Serijal', nastajale su i mase Test Screenova od ’64 do ’66. Neki od široj javnosti poznatijih ljudi (od sveukupno 500) koji su pristali sjediti mirno ispred kamere i po mogućnosti ne treptati gledajuću u istu (ili odgavarati na postavljena pitanja) su: Allen Ginsberg, Bob Dylan, Salvador Dali, Lou Reed, Nico, te Warholove ‘superzvijezde’ Naomi Levine, Edie Sedgwick, International Velvet, Baby Jane Holzer.

Postoje me?utim i tri 70’minutna filma pod nazivom ScreenTest#1, #2, i #3. nastala u tom istom razdoblju. U Screen Testu#1 pred kamerama se nalazi Philip Fagan, Andyjev izuzetno zgodan irski asistent i dečko u to vrijeme, koji je ‘visio po Andyju cijelo vrijeme, a običavali su skupa raditi kolače izme?u mase ostalih aktivnosti’ - kažu očevici. Philipu se postavljaju razna pitanja, a fokus je na gestikulaciji lica više nego na onom što odgovara.

Lou Reed, Screen Test

Screen Test#2 jedan je od Warholovih zabavnijih i ‘viewer friendly’ ranijih filmova. Ronnie Tavel simulira audiciju za ‘Zvonara crkve Notre-Dame’ na kojoj je polaznik Mario Montez koji, izme?u ostalog, ponavlja razne fraze i riječi poput ‘proljev’ na što emocionalniji način.

Screen Test#3 s podnaslovom ‘Suicide’ ponešto je, samorazumljivo, depresivniji; Technicolorov krupni plan zglobova punih ožiljaka mladog dečka koji cijelo vrijeme priča o svojih 19 pokušaja samoubojstva. Na podu je bio mini bazen u koji se voda slijevala pošto bi dečka Tavel svaki put kad bi prolazio kroz iskustvo samoubojstva polio vodom. Dečko se navodno u jednom trenu digao i prevrnuo cijeli bazen na Tavela, a zatim nastavio dalje pričati, da bi na kraju prijetio tužbom ukoliko film bude prikazivan. Prijetnja je upalila i taj film nikad nije izašao u javnost, ali je prikazivan na privatnim projekcijama koje su bile više nego uobičajene cijelo vrijeme Warholova filmskog stvaralaštva.

The Chelsea Girls

The Chelsea Girls’, snimljen u ljeto 1966., bio je Andyjev prvi veliki komercijalni uspjeh i iznjedrio je mnoge zvijezde: Ondine, Nico, International Velvet (Susan Bottomly), Brigid Berin i Mary Woronov. Zanimljiva je činjenica da je majka Mary Woronov, nakon što je vidjela film, tužila Warhola jer njena kći nije potpisala da film može u distribuciju. Na kraju je Andy velikodušno platio svakom od glumaca po milijun dolara da potpišu pristanak na distribuciju.

‘The Chelsea Girls’ napravljen je od raznih scena snimljenih u Chelsea hotelu, Tvornici i apartmanima uključujući i apartman Velvet Undergrounda. Film traje 3sata i 15 minuta, koštao je izme?u 2 i 3 tisuće dolara da bi u prvih 19 tjedana prikazivanja u New Yorku zaradio je 130 000$, a i bio je prvi underground film koji se vrtio dva tjedna za redom u središtu Manhattana.

Loves of Ondine

Idemo dalje. Maratonski 24satni uradak ‘**** (Four Stars) or 24 Hour Movie’ se sastoji od 30 različitih dijelova koji kompiliraju godinu dana rada, putovanja i života Warhola i ljudi koje je poznavao. Warhol svoje dojmove o njemu ovako opisuje: ‘U zimi 1967. u Cinemateci smo jedini put puštali ovaj film u cijelosti. Sjedili smo u mraku gledajući traku za trakom… i gledanje materijala koje smo snimili u toku protekle godine prisjetilo nas je svih ljudi koje smo upoznali, svih mjesta na kojima smo bili. Za vrijeme filma sve to mi se činilo realnije nego dok se zaista doga?alo’.

Dijelovi filma ili oni prvotno namijenjeni za film kasnije su prikazivani samostalno, poput 'Loves of Ondine', čija je premisa da se Ondine kao gay muškarac pokušava prilagoditi i učiniti fleksibilnijom svoju seksualnost na način da izlazi sa različitim ženama. Ako ste pomislili da se napokon radi o nekoj ‘normalnoj radnji’ upravo ćemo vas razuvjeriti. Film naime ima više naglih prijelaza radnje, pa tako nakon spomenutih izlazaka vidimo scenu u kojoj Ondine stoji sa strane dok se grupa latinoamerikanaca koja sebe naziva ‘Banane’ upusti u tuču s hranom. Za Warhola ništa neočekivano.

Do?osmo tako i do kraja 1967. A u sljedećem nastavku čitajte o tome koja teta je pucala  1968. u Andy Warhola i kakve posljedice je to imalo po njegovu filmsku karijeru.

Komentari

Nema komentara.