Animirani HR film - drugi dio

Općenito mukotrpna i zahtjevna proizvodnja profesionalnog animiranog filma možda u posljednje četiri hrvatske godine ne bi ni postojala bez jedne pretprodukcijske faze. Ona se zove Ministarstvo kulture. Brižni mecena hrvatske animacije u tom je periodu sufinancirao 34 animirana filma i tako osigurao svoje mjesto na odjavnoj špici. A prije te špice vidjeli smo da se financira sve i sva. Godine prolaze te se čini da je najuspješnija bila (slučajno ili namjerno) 2000. godina povjerenika Joška Marušića s obzirom na količinu odobrenih (11) i - što se dosad ispostavilo - odabranih (četvorka Hewitt, Trbuljak, Bogojević Narath i Gačić).

No treba priznati da se uvijek svi filmovi, nekad s većim, nekad s manjim vremenskim odmakom, prezentiraju javnosti (osim njih nekoliko koji nikako da se ukažu na platnu). Pa neki od njih plijene pažnju, dok neke želite što prije zaboraviti. Nas, a i vas zasigurno, zanima što se s filmovima događa obično poslije Dana hrvatskog filma.

Da javnost ne bi mislila: a) kako uludo troši novac, b) da se filmovi zaključaju u ladice unutar četiri zida produkcija koje raspolažu tim novcem i c) da je sav posao oko animacije jedino i isključivo Sizifov, raspitali smo se kod producenata prema kojima je Ministarstvo bilo više nego jednom blagonaklono posljednjih godina. To su Zagreb film, koji nas je prije smjene direkcije uputio na svoje stranice, pa mi činimo isto (www.zagrebfilm.hr), zatim Hermes - Studio Galeb o kojem ćemo pisati nakon obećane skorašnje premijere filma 'Sjene sjećanja' dvojca A. Dedić - M. Blažeković te Ars animata studio, Diat, Kenges, Kreativni sindikat i Plop, koji su nama strpljivima odgovaaarali i odgovaaarali na pitanja. Pokušali smo redom po abecedi, ali nešto nas je spriječilo:)