Regionalni i autobiografski ZgDox, dio prvi - Dokumentarni
Home      Vijesti      Filmski      Dokumentarni      Regionalni i autobiografski ZgDox, dio prvi

Regionalni i autobiografski ZgDox, dio prvi

Možda se filmska vrpca troši, ali pravi filmaši su neuništivi - snimaju i kada su stari, drogirani ili retardirani.  

s.p. 28.02.2007 0 komentara

Regionalni i autobiografski ZgDox, dio prvi

Autobiografski dokumentarci za jedne su vrhunac osobnosti na filmu, za druge trijumf narcisoidnosti. No, 'Dobro jutro' Ante Babaje kojim je uz dugotrajni pljesak i ovacije pune dvorane svečano otvoren ZagrebDox, nije ni jedno ni drugo već - dokaz neuništivosti filmaša.

U društvu u kojem se odlazak u starački dom tretira kao 'zadnji izlaz' za one o kojima nema tko brinuti, novi film hrvatske redateljske legende, Ante Babaje, dvostruka je senzacija. Njezine sociološke impikacije analizirat će netko drugi, mi ćemo se zabaviti filmom koji je Babaja snimio o svom životu u staračkom domu Medveščak i to poklonjenom video-kamerom. 'Dobro jutro' kombinira kadrove osoblja i posjetitelja doma (ograničene autorovom nemogućnost kretanja!) s insertima Babajinih filmova i njegovim uspomenama, pa saznajemo da se u njegovom ormariću nalazi pregršt VHS-a, uključujući i 'Pakleni šund'. Rezultat je efektan kontrast nekadašnjeg i sadašnjeg Babaje - promatrača koji ne može stvarati nove svjetove već samo bilježi ovaj vlastiti.
 
'Oštećena mozga...drugi pokušaj' ('Braindamadged...Take II') Paula Nadlera urnebesna je autobiografska priča i jedno od najugodnijih iznenađenja festivala. Prije projekcije filma, dvoranu je nepustila nemala grupa gledatelja uz riječi: 'Sad će crnjak!' jer što drugo možeš očekivati od filma o tipu koji je poslije nesreće u komi a zatim pratimo njegovu borbu i oporavak? Wroooong, ovo nije još jedna tiha i tragična priča o krhkosti čovjeka nego baš suprotno: dinamičan, čak i videospotovski režiran film, ni sekunde dosadan niti patetičan. Dok se Paul oporavlja od nesreće, liječnici uviđaju da gubi kratkoročno pamćenje u stilu 'Mementa', ne može se koncentrirati niti kontrolirati svoje impulse, pa i inače nekonvencionalni mladić postaje nepodnošljivo nenormalan. Obitelj pati jer je i fizički i psihički nestabilan, no to što je bez kontrole i inhibicija dobro je za kreaivnost pa tako na jednom performansu uvjerljivo glumi - buku u komunikacijskom kanalu. Urnebesni lik je posebno ponosan samo na jedan od simptoma svoje bolesti - zloban osmijeh, a to je i razlog zašto bi ga, ako ikad Amerikanci kupe prava na igranu verziju ovog filma, mogao glumiti Jack Nicholson.

'Pričaj sa mnom' ('Talk to Me') je vrlo zabavan film Marca Craiga, koji je 1985. kupio automatsku sekretaricu i 20 godina čuvao sve snimljene poruke. Dok ih preslušavamo uz fotografije lica iz Marcovog života, pratimo efektno ispričanu priču o tulumima, vjenčanjima, sprovodima i rađanjima.

TV ovisnik, r: Michael Cain & Mattn Radecki

'TV ovisnik' ('TV Junkie') Michaela Caina i Matta Radeckija nastao je montiranjem snimki Ricka Kirkhama, američkog TV novinara koji je osim vijesti snimao i cijeli vlastiti život. Medijsku sliku idiličnog obiteljskog života uspješnog novinara-kaskadera, Kirkham, dosljedni egzibicionist, dokumentirao je jednako kao i stvarni život u trashy 80-tima, trošenje kokaina i vlastito samouništavanje. Kada se ušlagiran svađa sa ženom ispred uplakanog djeteta, shvaćamo da gledamo i ultimativni reallity show, gdje čak i iritantni lik poput Ricka postaje zanimljiv ako padne dovoljno nisko.

Regionalna konkurencija pokazale je mnoge dobre filmove, među njima i '32305 Beršići' Vladimira Šćepanovića. Kratak, ali jako zabavan film o životu seoskog poštara koji možda uživa u narodnoj glazbi, ali živi poput pravog rokera, moderno je režiran i dinamičan.
 
C2H5OH, r: Miroslav Sikavica

'C2H5OH' Miroslava Sikavice je još jedan od odlično snimljenih, montiranih i uglazbljenih filmova iz serijala o životu mladih 'Direkt'. Tema je alkohol - agresivni mizantrop Sven filozofira o svom pijanstvu ('pijem rijetko ali obilato') i u lucidnim trenucima svjestan je štetnosti opijanja, ali nikad ne prestaje, baš kao ni razne cure iz filma koje s njim dijele lifestyle.

'Za četiri godine' Nebojše Slijepčevića u produkciji Fade Ina, kratko je najavljena kao priča o mladiću Damiru koji želi postati glumac, baš kao i njegov idol Bruce Willis. Kvaka je jedino u tome da se Damir već šest godina poslije nesreće nalazi u invalidskim kolicima a sebi je obećao da će prohodati za deset godina, dakle još četiri godine mora čekati da vidi ispunjenje ili propast svoje nade, dok film suptilno i s mjerom prikazuje tragičnost te situacije. 

Glazba je umjetnost vremena, Lp film Pankrti-Dolgcajt, r: Igor Zupa

'Glazba je umjetnost vremena, Lp film Pankrti - Dolgcajt' ('Glasba je časovna umetnost, Lp film Pankrti - Dolgcajt') Igora Zupe je film o počecima Pankrta i njihovoj prvoj ploči te slovenski odgovor na 'Sretno dijete'. I dobra i loša strana filma o prvim punk zvijezdama komunističke Jugoslavije jest da je pun pankerskog duha, što znači da pršti energijom i dinamičnom montažom, ali da mu istovremeno fali konzistentnog izlaganja. Na kraju smo se i mi starci iz Filmskog.neta pogubili u priči iz naše mladosti, koja miješa izjave raznih slovenskih (i hrvatskih) glazbenika i kritičara.

Kad smo kod glazbe, tu je i 'Makedonski san: Djevojčica i njena harmonika' ('Macedonian Dream: A Girl and her Accordion') Biljane Garvanliev, koji bi trebali gledati svi oni kojima je harmonika sinonim za loše narodnjake. Glavni lik je djevojka iz siromašne makedonske obitelji koja želi postati koncertni majstor, a ne kavanska sviračica, pa se na mjesnom turniru bori za svoju budućnost. No, to što nema pošten instrument već samo svoju prastaru harmoniku ograničava njen očiti talent.

'Prevareni' Silvija Mirošničenka je priča o tužnim (po)ratnim sudbinama, točnije obitelji prevarenoj pri zamjeni kuća Zagreb-Banja Luka koja čeka kraj svoje drame u raznim prihvatilištima. Ratna priča je i srpski 'Nacionalni park' u kojem redatelj Dragan Nikolić s majkom odlazi u njezino rodno selo, dio nacionalnog parka i mjesto masovne grobnice Albanaca s Kosova.

Europa preko plota, r: Želimir Žilnik

'Europa preko plota' ('Evropa preko plota') još jedan je crnovalni film Želimira Žilnika, ovaj put o teškom životu seljaka na srbijansko-mađarskoj granici. Dok jedni preživljavaju kao seljaci i trgovci, drugi švercaju i dogovaraju vjenčanje lokalne djevojke za Mađara (cijena 2500 eura) da bi joj sredili državljanstvo i posao u Europi. Plan propada, ali film ipak završava 'balkanskim hepiendom' - cura dobro zna jezik i dobije boravišnu dozvolu pa može započeti – švercersku karijeru.

Slovenske 'Bakice revolucije' ('The Grandmothers of Revolution') Petre Seliškar esej je o povijesti malih naroda, ispričan  kroz obiteljske i osobne priče o redateljičinom djedu i bakama iz Makedonije i Kube (kći iz makedonske revolucionarne obitelji dovodi u obitelj mladog Kubanca).

Posljednji autohtoni Petrović, r: Damir Terešak

I bombon za kraj prvog pregleda: 'Posljednji autohtoni Petrović' Damira Terešaka. Glavni mu je lik ovisnik o pornićima koji je zbog dijabetesa impotentan, zbog impotencije usamljen, a zbog usamljenosti (na pustom otoku) već više ne zna ni govoriti. Iako se publika često smije njegovom izgledu, govoru i ponašanju, gotovo djetinja iskrenost čovjeka koji priznaje da nikad nije upoznao pravu ljubav, nikoga nije ostavila ravnodušnim.

Komentari

Nema komentara.