Animafest – pogled unatrag - Animirani
Home      Vijesti      Filmski      Animirani      Animafest – pogled unatrag

Animafest – pogled unatrag

Ljubitelji animacije su za ovu godinu odgledali svoje – Animafest je završio, a mi za oproštaj poklanjamo pregled festivalskih popratnih programa.

z.m. 21.11.2007 0 komentara

Animafest – pogled unatrag

Na netom završenom Animafestu ove godine po prvi je puta održan forum za razvoj projekata, tzv. Pitching forum. Na njemu su predstavljena tri domaća projekta, dva mađarska i po jedan iz Srbije i BiH. Forum je zamišljen kao mjesto na kojemu su autori mogli predstaviti svoje projekte u bilo kojoj fazi njihova nastajanja (od skice do postprodukcije) te na radionici otvorenoj za javnost naučiti kako prikupiti sredstva za svoj film. Animatorima su financijska pitanja posebno teška tema jer za izradu jednog dugometražnog filma često treba i po nekoliko godina rada. 

Žiri foruma za razvoj projekata - Ulrich Wegenast (Njemačka), Philippe Bober (Francuska) i Darko Bakliža (Hrvatska) dodijelio je nagradu Zlatni Zagreb i 3000 eura za razvoj projekta 'Tomijeva borba' mađarskog autora Géze M. Tótha. To je animirana komedija o tinejdžeru koji bježi od stvarnosti u virtualni svijet kompjuterskih igara. Drugi mađarski film na pitching forumu bio je 'Egill' Árona Gaudera, priča o avanturama vikinškog ratnika i pjesnika, a iz Srbije je stigao 'Konstantin Veliki' – projekt autora Zorana Stefanovića, Dejana Babića i Milutina Zdravkovića čija radnja povezuje antičko i suvremeno doba.

'Tomijeva borba', r: Géza M. Tóth

Posebno priznanje žirija dobio je projekt 'Ptice kao mi' /naslovna/ Faruka Šabanovića iz BiH i to zbog 'velikog potencijala ovog ambicioznog projekta i ideje za adaptaciju knjige Govor ptica Fariduddina Mohammada Attara'. Film bi trebao biti prvi bosanski dugometražni 3-D animirani film. Od domaćih autora predstavio se Joško Marušić sa 'Dugom', za koju mu je nedavno Ministarstvo kulture povjerilo 3,5 milijuna kuna. Scenarij je rađen prema pripovjetkama Dinka Šimunovića 'Duga' i 'Alkar' (školska lektira, sjećate se?), a kroz povijesnu priču se bavi djecom i međugeneracijskim sukobima. Druga dva domaća filma su 'Priče iz davnine' i 'Ježeva kućica' poznatog animatora Milana Blažekovića.
 
'Ježeva kućica', r: Milan Blažeković

Izvan festivalske konkurencije prikazana su dva filma. Češki omnibus 'Fimfárum 2' bajkovita je adaptacija priča iz '1001 noći' i 'Palčića', a autori Jan Balej, Aurel Klimt, Bøetislav Pojar i Vlasta Pospíšilová kažu da je namijenjen pametnoj djeci i pametnim odraslima. Drugi film je japanski 'Midori' autora Hiroshija Harade koji već 15 godina ima prilijepljenu etiketu 'kontroverzan'.

Film je ekranizacija mange 'Mr. Arashi's Amazing Freak Show' poznatog Maruoa Suehiroa, a Harada je sam radio sve crteže za što mu je trebalo pet godina – počeo je 1987, a zgotovio 1992. Animacijski film se ponekad doima kao kao niz statičnih slika povezanih dijalozima i glazbom. Prve projekcije održavale su se na skrovitim lokacijama u cirkuskom šatoru, a uključivale su i bizarne izložbe, čudnu glazbu i performanse, a gledatelji (koji su na predstavu došli odgonetnuvši na kojoj se lokaciji nalazi) bili su zasipani ružinim laticama i dimom. Harada je odbio film pustiti u 'redovna kina' i na video što je dodatno povećalo 'famu', a kada je film zabranjen od japanskih cenzora – postao je hit.

'Midori', r: Hiroshi Harada

Ne znamo što je cenzorima točno zasmetalo – ubijanje životinja, nasilni seks i svakovrsno nasilje, nelaskavo pojavljivanje cara Hirohita ili činjenica da je glavni lik djevojčica koju konstantno siluju i zlostavljaju?! Hm? Uglavnom Midori je djevojčica koja prodaje cvijeće kako bi prehranila sebe i majku. Jedan dan majka umire, a Midori je nađe izgriženu jer su je počeli jesti štakori. Prestravljena obraća se ljubaznom mađioničaru kojeg je upoznala na ulici što se pokaže kao velika greška. Mađioničar je vlasnik putujućeg cirkusa nakaza koji objeručke prihvaćaju Midori. Nažalost ne pružaju joj topli dom, nego premlaćivanja, silovanja te raznorazne perverzarije i gadosti. Ipak, uz cijelu priču koja prati film i Haradu teško se oteti dojmu da je glavna bit filma provokacija.


Uvodna špica Animafesta, autori Davor Međurečan i Marko Meštrović 

Ljubiteljima klasične animacije Animafest je priredio retrospektivu 'animacijskog klasika sa Sjevera' - Pera Ahlina. Njegov film 'Božić Karla-Bertila Jonssona' toliko je popularan u Švedskoj da se od 1975. prikazuje svakog Božića u isto vrijeme na državnoj televiziji. Osim tog filma prikazani su i naslovi 'Velika šeprtlja' (1974.), 'U glavi starog čovjeka' (1977.), 'Putovanje u Meloniju' (1989.) i 'Pseći hotel' (2000.).

Za kraj priče o ovogodišnjem Animafestu spomenimo da je za realizaciju bila zadužena produkcijska kuća Hulahop, a za novi vizualni imidž umjetnička radionica Petikat. Također, svim nestrpljivim animaljupcima poručujemo da su prijave za kratkometražni Animafest u tijeku, a sva ta čudesa moći ćete pogledati od 31. svibnja do 5. lipnja 2008.

Komentari

Nema komentara.