FILMSKI.NET :: Filmski http://www.filmski.net/vijesti/filmski/rss hrvatski filmski portal. vijesti, informacije o filmovima, kino i tv program, biografije glumaca, nagradne igre hr http://www.filmski.net/img/logo.gif FILMSKI.NET :: Filmski http://www.filmski.net/vijesti/filmski/rss 12. Fantastic uz Blade Runnera i Star Warse! http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14501/12-fantastic-uz-blade-runnera-i-star-warse 12. Fantastic uz Blade Runnera i Star Warse! ]]> Na Ljetnoj pozornici Tuškanac službeno je predstavljen program 12. Fantastic Zagreb Film Festivala. Vruće ljetne dane dodatno će ugrijati niz dugometražnih, kratkometražnih i VR žanrovskih naslova koji će se prikazivati na Ljetnoj pozornici Tuškanac, u kinu Tuškanac te Muzeju iluzija.

„12. izdanje Fantastic Zagreb Film Festivala donosi bogat program sjajnih premijernih naslova kao i obožavanih žanrovskih klasika koji slave svoje velike godišnjice. Više od četrdeset filmskih naslova filmofile i zagrebačku publiku očekuje na ovogodišnjem festivalu i siguran sam da će svatko naći nešto za sebe", rekao je Stjepan Hundić, direktor Fantastic Zagreb Film Festivala.

Festival 30. lipnja na Ljetnoj pozornici Tuškanac u 21:30 otvara psihološki triler POSLJEDNJI KLIJENT, još jedan vrhunski high-concept triler iz majstorske danske filmske radionice! Klasičan odnos „pozitivac-negativac“ intrigantno je okrenut naglavačke, a ovaj nepredvidljiv, napet i mračan triler držat će vas na rubu sjedala do posljednje scene. I opet vas šokirati!

Do 10. srpnja publiku očekuje spoj atraktivnih premijera i kultnih žanrovskih evergreena. Od novih naslova izdvajamo finski mystery horor IZLIJEGANJE, norveški nadnaravni SF triler NEVINI, austrijski mystery horor OBITELJSKA VEČERA i poljsku futurističku dramu DAN KADA SAM PRONAŠAO DJEVOJKU U SMEĆU. Naš najpopularniji program Fantastic Retro ove godine donosi izuzetno atraktivne naslove koji slave svoje velike jubileje: BLADE RUNNER Ridleya Scotta, RATOVI ZVIJZEDA IV: NOVA NADA Georgea Lucasa, STVOR Johna Carpentera, OSLOBAĐANJE Johna Boormana, METROPOLIS Fritza Langa, NOSFERATU F.W. Murnaua te BLISKI SUSRETI TREĆE VRSTE Stevena Spielberga kojim i zatvaramo 12. Fantastic Zagreb.

Uz fantastične cjelovečernje naslove na festivalu se može pogledati i bogat program kratkih filmova u Kinu Tuškanac te atraktivni VR (filmovi virtualne stvarnosti) naslovi u Muzeju iluzija.

Na predstavljanju je prisustvovao i Davorin Horak, selektor programa kratkog i VR filma.

„Imali smo težak zadatak izabrati između 300 sati prijavljenih kratkih i VR naslova i vjerujem da smo uspjeli sastaviti jako zanimljiv i raznovrstan program filmova koji dolaze iz čitavog svijeta od Koreje, Meksika i Italije do Nizozemske, Australije, Kanade, Španjolske, čije priče su aktualne, zanimljive i žanrovski različite.“, rekao je Horak.

 Znanstvena fantastika, trileri, fantasy, horori, kultni žanrovski klasici, animacija i još mnogo toga očekuju sve posjetitelje od 30. 6. do 10. 7.  u prirodnoj oazi Ljetne pozornice Tuškanac te Kinu Tuškanac i Muzeju iluzija.

Fantastic Zagreb i dalje je jedini dog friendly festival: dozvolite svom psu da vas dovuče u prirodnu oazu Ljetne pozornice Tuškanac i zajedno besplatno uživajte u filmovima! Kompletan filmski program, cijene ulaznica i ostale informacije dostupne su na službenoj web stranici festivala: fantastic-zagreb.com, a najnovije vijesti i festivalske aktivnosti na našoj Facebook stranici facebook.com/FantasticZagreb

]]>
Thu, 30 Jun 2022 02:14:37 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14501/12-fantastic-uz-blade-runnera-i-star-warse
Afion ovaj vikend promovira novi album u Zagrebu i Zaboku! http://www.filmski.net/vijesti/filmski/hot-spot/14500/afion-ovaj-vikend-promovira-novi-album-u-zagrebu-i-zaboku Afion ovaj vikend promovira novi album u Zagrebu i Zaboku! ]]> Novi Afionov album konačno će imati promociju kakvu zaslužuje. Koncert u Zagrebu održat će se u petak, 17. lipnja i za njega se ulaznice mogu kupiti u Dirty Old Shopu i preko sustva Entrio, dok će se nastup u Zaboku dogoditi dan kasnije s ulaznicama dostupnim preko sustava Entrio.

Neizmjerno nam je drago što imamo priliku koncertno predstaviti Afionov posljednji album "Treći bilbil" u Zagrebu i Zaboku. Korona nama je svima pomrsila račune, ponajviše glazbenicima. Ali ne damo se, idemo dalje. Očekuju nas koncerti koje s nestrpljenjem očekujemo i mi i naša draga publika. Na njima ćemo naravno, svirati pjesme s novog albuma, ali neće nedostajati niti naših starih "hitova". Dođite na ljetne terasu Boogalooa i Krčme Polanović  da pjevamo, plešemo, i grlimo se glazbom, izjavila je Lidija Dokuzović ususret koncertima.

Afion (makedonski opijum, mak) je band koji se inspirira tradicijskom glazbom iz Hrvatske, BiH, Srbije i Makedonije i pretače je u vlastite, originalne interpretacije i kompozicije. Mnoštvo koncerata (preko 500!) u Hrvatskoj i diljem Europe, što po klubovima što na velikim festivalskim pozornicama (Bingsjö, Shetland Islands Folk Festival, INmusic Festival, Adriatico Mediterraneo, Balkan Square festival u Ohridu, Ex-Yu Rocks...), pribavilo im je kultni status i velik broj fanova. Njihove nastupe uživo krasi "akustični zvuk s energijom rock'n'roll benda" (J. Bousfield, Rough Guide to Croatia), a publiku dovodi do plesa smijeha i suza. Afionova prva dva studijska albuma (Afion, 2006. i Čudni svati, 2008.) nominirana su za diskografsku nagradu Porin.

Članovi: Lidija Dokuzović - glas, Aleksandar Jovevski - kaval, Jesper Nordberg - kontrabas, Danijel Maoduš - gitare, Nenad Kovačić – udaraljke, glas.

Facebook: https://www.facebook.com/Afion-86273103431/

YouTube: https://www.youtube.com/watch?v=ldSa530m49E

Dokumentarni film Marka Dimića: Razarajući Afion, 2010., Produkcija HRT

https://vimeo.com/113585566

Koncert je sufinanciran putem Natječaja “Jer svirati se mora 2“ provedenog u suradnji Ministarstva kulture i medija RH i Hrvatske glazbene unije. #jersviratisemora2

]]>
Wed, 15 Jun 2022 02:52:32 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/hot-spot/14500/afion-ovaj-vikend-promovira-novi-album-u-zagrebu-i-zaboku
Žene u povijesti umjetnosti http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14497/zene-u-povijesti-umjetnosti- Žene u povijesti umjetnosti ]]> Pariški Montmarte mjesto je koje je inspiriralo mnoge velike umjetnike, no krajem 19. stoljeća bila je to siromašna četvrt u koju srednja klasa nije ni zalazila. U doba kada se poziranje smatralo skoro pa prostitucijom, 15-godišnja Suzanne Valadon probijala se kroz siromaštvo Montmartrea radeći kao model za Renoira i Tolouse-Lautreca. Nije imala slikarsku naobrazbu, no promatrajući ih kako rade i sama je počela slikati, što se tada za žene smatralo nečuvenim, čak pomalo i drskim. S vremenom je postala jedna od najpoznatijih francuskih slikarica, a priča o njezinom životu dio je dokumentarnog filma "Žene u povijesti umjetnosti", čiji je prvi dio nedavno prikazan u kinu Tuškanac u sklopu Vox Feminae festivala.

Film austrijske redateljice Susanne Radelhof u originalu nosi naziv "Lost Women Art" i pokušava odgovoriti na pitanje zašto povijest umjetnosti pamti samo muškarce, odnosno zašto je mnoge velike ženske umjetnice jednostavno - pokopala. Trenutačno se u stalnim postavima muzeja diljem svijeta nalazi svega pet posto radova umjetnica, dok su nebrojena djela skrivena u skladištima i depoima.

Uz već spomenutu Valadon, u filmu se spominje i veliko ime francuskog impresionizma Berthe Morisot, te njemačke slikarice Julie Wolfthorn i Helene Funke. Na prijelazu 19. u 20. stoljeće žene u Njemačkoj nisu imale pristup redovnim umjetničkim školama, već su se školovale na tzv. ženskim akademijama, a posprdno su ih nazivali Malweiber, odn. djevojčure s kistovima. "Imati kćer koja želi postati slikarica bilo je gotovo kao da imate kćer koja želi postati prostitutka", slikovito je opisao tadašnje stanje svijesti nećak Helene Funke i njezin kasniji biograf. Žensko bavljenje slikanjem smatralo se "hobijem", dok je za muškarca to bio "stvaran posao", a čak i kod žena koje bi nadvladale takve podjele smatralo se da se moraju odreći svojih umjetničkih ambicija u korist braka i roditeljstva.

Ovih problema u svom se glasovitom eseju iz 1971. godine pod nazivom "Zašto nije bilo velikih umjetnica?" dotakla i Linda Nochlin. Esej američke povjesničarke umjetnosti objavljen u časopisu ARTnews smatra se jednim od najvažnijih radova feminističke povijesti umjetnosti, a njime je Nochlin nastojala pokazati kako su umjetnice bile sputane institucionalnim ograničenjima i društvenim predrasudama. Uz već spomenutu nemogućnost školovanja, drugi ključan razlog isključivo muškog narativa u povijesti umjetnosti bio je, prema Nochlin, taj što je ženama je sve do kraja 19 stoljeća bilo zabranjeno gledati i slikati nage muške aktove, što se smatra esencijalnom vježbom za svakog mladog umjetnika. Žene nisu mogle slikati ni ženske nage modele, jer su oni bili zabranjeni u gotovo svim javnim umjetničkim školama sve do 1850. godine, pa čak i kasnije. Biti lišen ove vrste vježbe značilo je biti lišen mogućnosti stvaranja velikih umjetničkih djela, pa su se žene okretale sporednim poljima: portretu, žanru, pejzažima ili mrtvoj prirodi. Ženama, pa tako i slikaricama, u to doba bilo je zabranjeno izlaziti u javnost bez pratnje pa je i to bio razlog što su bile tematski ograničene u stvaranju.

No, to nije bilo slučaj u Rusiji, pa me prilično začudilo da se u filmu u kontekstu zaboravljenih žena spominje i Natalija Gončarova, predvodnica ruske avangarde. Ako smo o ikome učili na predavanjima iz apstraktne umjetnosti koju sam kao izborni kolegij krajem 90-ih slušala kod profesora Makovića, bile su to Natalija Gončarova i njezine kolegice Aleksandra Ekster, Ljubov Popova, Olga Rozanova, Varvara Stepanova i Nadežda Udaltsova, koje su nazivali i Amazonkama avangarde. 

U Rusiji je umjetničko obrazovanje i prije revolucije bilo na vrlo visokom nivou, a umjetnici iz cijele Europe izlagali su na izložbama po ruskim gradovima. Avangardni umjetnici predstavljali su srž intelektualaca koji su željeli raskid s klasičnim tradicijama i nisu se libili provocirati malograđanski duh. Prva avangarda koja je raskinula sa starom tradicijom bio je neoprimitivizam, čiji je predvodnik bio Mihail Larionov, a svoje motive posuđivao je iz slikarstva ruskih ikona i ruskog folklora. Njegova supruga Natalija Gončarova također djeluje pod utjecajem folklora, a njena najpoznatija slika iz tog razdoblja prikazuje robusne zemljoradnike. Zanimljivo je da su i rani radovi Kazimira Maljeviča bili pod utjecajem Natalije Gončarove, a svakako valja spomenuti i remek-djelo ruskog kubizma, sliku "Kuhinja" Nadežde Udaltsove. Među avangardnim umjetnicima bilo je i mnogo ženskih umjetnica, što u to doba nije bilo slučaj u Europi - naime, kao posljedica revolucije i ideje jednakopravnosti spolova, slikaricama ruske avangarde bilo je omogućeno izlaganje uz bok njihovim muškim kolegama, a one su nerijetko bile i supruge glavnih protagonista avangarde, te su zajedno s njima sudjelovale i u kulturnoj politici. U bečkom Kunstoforumu 2015. godine održana je i velika izložba posvećene upravo umjetničkim parovima ruske avangarde.

Ništa manje poznati umjetnički parovi nisu bili Picasso i Dora Maar, Jackson Pollock i Lee Krasner ili pak Josef i Anni Albers, čiju smo izložbu "Putovanje kroz slijepo iskustvo" u siječnju 2019. imali priliku vidjeti u MSU. Supružnici Albers bili su profesori i umjetnici Bauhausa, a iako je Bauhaus bila napredna škola, žene se usmjeravalo da idu na tekstil, ne i na slikarstvo ili kiparstvo. Anni Albers se bunila, nije htjela studirati tekstil, no na kraju je zavoljela linije i tkanja i pronašavši inspiraciju kod svog učitelja Paula Kleea, počela je na tkanine primjenjivati njegovo učenje o bojama i geometrijsku kompoziciju. "Kad nastane neki rad s nitima, to se smatra obrtom, a kad nastane rad na papiru, to se smatra umjetnošću", govorila bi Albers, koja se cijeloga života borila protiv takve percepcije umjentičkih djela. Albersovi nisu bili jedini umjetnički par na Bauhausu - tu su bili i fotografkinja Gertrud i arhitekt Alfred Arndt, u radu škole sudjelovala je i Lily Reich, partnerica Miesa van der Rohea, a mnoge fotografije koje je snimila Lucia Moholy dugo su nepravedno bile atribuirane njezinu suprugu Lászlu Moholy-Nagyju ili pak Walteru Gropiusu.

Sasvim druga priča ona je Šveđanke Hilme af Klint koja svoje prve apstraktne slike velikih formata slika 1906. godine, punih pet godina prije Kandinskog koji se smatra začetnikom apstrakcije. Švedska je po tom pitanju bila naprednija od Njemačke, Francuske ili Italije, pa je af Klint studirala na umjetničkoj akademiji zajedno s muškarcima, a inspiracija su joj bile duhovne i teozofske teorije. Ukupno je naslikala preko 13000 apstraktnih slika, no nije htjela da se njezina djela prikazuju 20 godina nakon njezine smrti. Umrla je 1944., a kada je 20 godina kasnije njezina obitelj željela darovati njena djela Muzeju moderne umjetnosti u Stockholmu, odbijeni su i zapravo su posvuda nailazili na otpor. Naime, apstrakcija je bila zaokružena, kanon uspostavljen i nije bilo razloga revidirati priču. Kada je 2012. u MoMA-i bila prikazana izložba pionira apstrakcije, o Hilmi af Klint nije bilo ni riječi, što je ispravljeno tek 2013. velikom retrospektivom u Stockholmu te izložbom u Guggenheim muzeju u New Yorku pet godina kasnije, koju je vidjelo više od 600 tisuća posjetitelja i koja je bila najposjećenija izložba u povijesti tog muzeja.

]]>
Mon, 13 Jun 2022 17:32:48 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14497/zene-u-povijesti-umjetnosti-
Subversive ponovno u terminu 'krasnog maja' http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14495/subversive-ponovno-u-terminu-krasnog-maja Subversive ponovno u terminu 'krasnog maja' ]]> 15. SUBVERSIVE FESTIVAL održat će se od 15. do 28. svibnja u kinu Tuškanac, Dokukinu KIC, Kulturno informativnom centru, SPD Privredniku te online. U dugom terminu „krasnog maja“ očekuje nas još jedno raskošno festivalsko izdanje s bogatim filmskim i diskurzivnim programom, diskusijama, panelima i predavanjima uz gostovanja (uživo i online) brojnih svjetskih intelektualaca, filmaša i aktivista, a sve uz ovogodišnju festivalsku temu - MIKROFIZIKE PROTU-MOĆI.
 
Festivalska tema sažeta u sintagmi MIKROFIZIKE PROTU-MOĆI podsjeća kako je u doba obilježeno pojmom kriza nužna sposobnost analize specifičnih kodova moći kao što je nužna i sumnja u sve poretke u kojima se znanje pretvara u moć i obrnuto. PROTU-MOĆ je sposobnost za analizu krize nejednakosti, krize okoliša i krize liberalne demokracije. Uspon nacionalističkih i autoritarnih režima zahtijeva etiku novih subjekata protu-moći i MIKROFIZIKU mjesta s kojeg se odazivamo pozivu na društveni angažman formiran oko ideje slobodnog zajedničkog života organiziranog na načelima solidarnosti.
 

Najnovije izdanje Subversive Film Festivala održat će se od 15. do 22. svibnja i donosi četrdeset recentnih filmskih naslova koji su obilježili tekuću godinu. Ovogodišnje festivalsko izdanje posvećeno je najdražem suradniku festivala, filmskom kritičaru i selektoru Draganu Rubeši (1956.-2022.) koji nas je početkom ove godine prerano napustio. Filmovi iz igrane i dokumentarne konkurencije natjecat će se za nagrade Wild Dreamer za najbolji dokumentarni i igrani film, a ocjenjivat će ih tročlani žiri u sastavu Tina Leisch(filmska redateljica, novinarka i politička aktivistkinja / Austrija), Sonja Leboš (kulturna antropologinja / Hrvatska) i Marko Stojiljković (filmski kritičar, Srbija / Slovenija).
 
U nedjelju, 15. svibnja  u kinu Tuškanac film Heroji radničke klase srpskog redatelja Miloša Pušića otvaraju ovogodišnji filmski program. Film o grupi ilegalnih građevinskih radnika koji ostavljeni bez novca i osnovnih prava, pokušavaju se suprotstaviti svojim šefovima. Film je imao svjetsku premijeru u sklopu berlinske Panorame a u glavnoj je ulozi Jasna Đuričić, dobitnica "europskog Oscara" za svoju glumačku izvedbu u Quo vadis, Aida? U igranoj konkurenciji svakako treba izdvojiti i Obje strane oštrice novi film renomirane francuske sineastice Claire Denis za koji je dobila Srebrnog medvjeda za režiju u Berlinu o pandemijskom ljubavnom trokutu u kojem glume Juliette Binoche, Vincent Lindon i Grégoire Colin. Iz Berlina ovjenčan Srebrnim medvjedom stiže i najnoviji monokromatski komad korejskog autora Hong Sang-sooa Spisateljičin film o ljepoti slučajnih susreta i važnosti autentičnosti u često neiskrenom svijetu filma. „Korejskom Rohmeru“ ovo je četvrta Velika nagrada žirija na Berlinaleu. Tu je i pobjednik Un Certain Regard sekcije u Cannesu Otvaranje šaka filmske debitantice Kire Kovalenko koja nas vodi u izolirano bivše rudarsko mjesto u Sjevernoj Osetiji. Ističe se i bolivijski pobjednik sekcije Orizzonti u Veneciji Veliko kretanje u režiji Kira Russa, filmska simfonija i oda jednom od najviših gradova na svijetu La Pazu. U programu su i dva talijanska filma – avantura Priča o kraljevskom raku autorskog dvojca Mattea Zoppisa i Alessija Rigo de Righija, dok je speleološko-filmsko remek-djelo Rupa Michelangela Frammartina, punokrvni primjerak žanra slow-cinema koji je u Veneciji osvojio čak tri nagrade, uključujući Specijalnu nagradu žirija u međunarodnoj konkurenciji.

Dokumentarnu konkurenciju predvodi Mutzenbacher, pobjednik Encounters sekcije na ovogodišnjem Berlinaleu, najnoviji film austrijske dokumentaristice Ruth Beckermann koja će u sklopu festivala u srijedu, 18. svibnja održati i masterclass predavanje Režirati sjećanja: politički krajolici u dokumentarnom filmu. Tu je i uznemirujuća filmska studija Sva svjetla posvuda baltimorskog dokumentarista Thea Anthonyja, nagrađena je u Sundanceu, kao i šarmantni dokumentarac Vodič za ljubav i borbu protiv kapitalizma o bračnom paru Monique i Michelu Pinçon-Charlotu, francuskim sociolozima i autorima proslavljenih knjiga Nasilje bogatih i Predsjednik ultra-bogatih. Kronika klasnog prezira u politici Emmanuela Macrona.
 
Iz popratnog filmskog programa koji će se odvijati u Dokukinu KIC izdvaja se retrospektiva nedavno preminule talijanske dokumentaristice Ceciliji Mangani (1927. – 2021.) U sklopu programa Film XX u suradnji s Kulturno informativnim centrom i Talijanskim institutom za kulturu po prvi put u Hrvatskoj prikazujemo izbor njezinih dokumentarnih i igranih filmova. Mangini je do same smrti u 93. godini života bila vrlo aktivna a njezin rad i javni angažman ukazuju na važnu kontrakulturnu ulogu koju film zauzima u suvremenoj talijanskoj povijesti. Surađivala je i s brojnim intelektualcima i umjetnicima svoga vremena, uključujući Piera Paola Pasolinija i svojeg supruga Lina Del Fra. U goste nam dolaze Paolo Pisanelli, redatelj i njezin česti suradnik te filmologinja i teoretičarka Dalila Missero, autorica knjige Women, Feminism and Italian Cinema.
 
Ovogodišnji Hommage pod naslovom Tko zna što će jučer donijeti? donosi filmove Haruna Farockija, Andreja Užice, Julesa Dassina i Pantelisa Voulgarisa koji tematiziraju povijesne prekretnice u balkanskim zemljama u 20. stoljeću i njihov utjecaj na naše kolektivno sjećanje. Naslov programa inspiriran je ciničnom maksimom iz staljinističkog perioda kako ju je prenio povjesničar i istraživač „historijske mitologije“ Eric Hobsbawm. Program donosimo u suradnji s francuskom kustosicom Delphine Leccas i grčkom umjetničkom organizacijom locus athens. U srijedu 18. 5. u Dokukinu će se održati i hrvatska premijera dokumentarca Punk the Capital  o rođenju punka u Washington D.C.-ju i osnivanju slavnih Dischord Records, a na projekciji će nam se pridružiti redatelj James June Schneider i Jeff Nelson legendarni bubnjar Minor Threata. U kinu Tuškanac u sklopu programa Duras/Godard dijalozi prikazat će se i dva filmska dijaloga posvećena velikim francuskim umjetnicima Marguerite Duras i Jean-Lucu Godardu.  Dokumentarno-igrani hibrid Želim pričati o Duras  redateljice Claire Simon baziran je na intervjuima Durasina 38 godina mlađeg ljubavnika Yanna Andrée, dok je Vidimo se u petak, Robinsone  baziran na razigranoj korespondenciji dvije filmske legende Jean-Luc Godarda i iranskog redatelja i književnika Ebrahima Golestana.

Festival će zatvoriti posebna projekcija monumentalne Prirode kultnog armenskog redatelja Artavazda Pelešjana, dokumentarista i autora montaže distance, kojeg je Sergej Paradžanov prozvao „jednim od nekolicine autentičnih filmskih genija“ a u pitanju je njegov prvi film nakon više od 25 godina.

]]>
Mon, 9 May 2022 13:48:38 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14495/subversive-ponovno-u-terminu-krasnog-maja
44. SFeraKon opet na FER-u! http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14494/44-sferakon-opet-na-fer-u- 44. SFeraKon opet na FER-u! ]]> U Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva će se od petka, 13. svibnja do nedjelje, 15. svibnja održati SFeraKon 2022. SFeraKon je najstarija i najuglednija znanstveno fantastična konvencija u ovom dijelu Europe, a nakon što je
2012. godine imao međunarodnu ulogu Eurocona (europske konvencije znanstvene fantastike), i međunarodno je priznat kao jedna od najboljih europskih konvencija. 44. konvenciju po redu organizira SFera, društvo za znanstvenu fantastiku. Ove godine očekuje se više od tisuću posjetitelja, mahom vjernih zaljubljenika u znanstvenu fantastiku i srodne žanrove.

SFeraKon 2022 ostaje u znaku međunarodne suradnje, ove godine s tri počasna gosta. To su Brian Muir, koji je među najpoznatijim umjetnicima u filmskoj industriji te je u tom poslu već pola stoljeća. 1968. je u dobi od šesnaest godina počeo četverogodišnje naukovanje kiparstva i modeliranja u sklopu kompanije Elstree Film Studios. Nakon što je završio zanat, napustio je filmsku industriju i posvetio se usavršenju svojih vještina radeći na mnogo prestižnih projekata u Londonu, npr. Kraljevskom grbu za Kraljevski sud i Plaketu tržišta dionica (koju je predstavila Kraljica). 1976. je pozvan da se vrati u Elstree Studios radi rada na Ratovima zvijezda te je tako nastala danas slavna skulptura Dartha Vadera. Također je tada dizajnirao oklop Storm Troopera, droida sa Zvijezde Smrti, CZ 3 i završnu verziju C3PO-a. Tijekom svoje opsežne četrdesetosmogodišnje karijere u filmskoj industriji je radio na više od 70 slavnih filmova, čiji se popis može naći njegovoj službenoj web-stranici, zajedno s impresivnim portfoliom slika. Kad je shvatio da interes za Ratove zvijezda i ostale veće filmove na kojima je radio raste, Brian je objavio svoju autobiografiju, In the Shadow of Vader, koja je bila izvrsno
primljena i dosad je objavljena u 6 izdanja. Također je objavio drugi i konačni dio, Beyond the Shadow, kojim je završio autobiografiju. U srpnju 2020. godine je objavio svoje najnovije djelo, Stormtroopers, the True Story, koju opisuje kao „priču koja je trebala biti ispričana”.

Drugi gost je Francesco Verso, pisac, prevoditelj i urednik, jedan od najzanimljivijih autora moderne talijanske znanstvene fantastike, rođen je 1973. u Bologni, a živi u Rimu. Po zanimanju je ekološki ekonomist što je česta tema njegovih djela, a poznat je i po trudu prevođenja, pogotovo inozemnih autora na talijanski jezik. Tijekom zadnjih dvanaest godina osvojio je
mnoge književne nagrade, među ostalima dvije nagrade Urania, jednu Odissea, dvije Nagrade Italije, te Zlatnog zmaja za promociju međunarodnog SF-a. 2019. je dobio nagradu ESFS-a za Najboljeg Izdavača, što je zaslužio dugogodišnjim radom na multikulturalnom projektu i antologiji najboljeg SF-a Future Fiction, u sklopu koje su objavljeni radovi prevedeni s više od dvanaest jezika iz trideset zemalja. Objavio je više romana, Antidoti umani, e-Doll, seriju u dva dijela I Camminatori (The Pulldogs i No/Mad/Land), te romane Livido (NexHuman) i Bloodbusters koji su objavljeni u SAD-u, UK-u i Kini. Kratke priče objavljivao je u žanrovskim časopisima diljem Europe, SAD-a i Kine.

Cosplay je već godinama bitan sastojak svake konvencije pa će tako treća gošća biti Fellight Cosplay. Belgijska cosplayerica i umjetnica koja se jednako dobro snalazi i u dizajniranju kostima kao i u izradi oklopa. Cosplayom se počela baviti 2015. godine i uglavnom cosplaya likove iz svijeta World Of Warcraft ili kreira vlastite likove inspirirane njime. Cosplay je za nju
kreativni odušak koji joj omogućuje da izaziva samu sebe i nauči nove vještine koje inače nikada ne bi iskušala. Za SFeraKon je pripremila cosplay Taelie Fordragon, još jednog lika iz World of Warcrafta, a na svojem predavanju će uputiti posjetitelje u tajne svojih radova i metoda.

Ove godine SFeraKon uključuje i predavanja iz svijeta filma. Drugi počasni gost Brian Muir upoznat će posjetitelje s ulogom kiparstva u kinematografiji, s posebnim uvidom iza kulisa legendarnih Zvjezdanih ratova iz vlastite perspektive. Za one okrenute digitalnim umjetnostima, naći će se i predavanje o vizualnim efektima. Bitan aspekt konvencije je i promocija znanosti pa tako posjetitelji mogu saznati kako izgleda proces osmišljavanja 3d-printanih nastambi na Marsu, a ukoliko ih promatranje zvijezda zanima više nego putovanje među njima, tu je predstavljanje SmartScope pametnog teleskopa
domaćih inovatora. Za direktno iskustvo s teleskopom, bit će moguće promatrati Sunce, pod uvjetom lijepog vremena.

Cosplay natjecanje je sad već tradicionalni element svake „geek“ konvencije. Natjecatelji će odmjeriti svoje vlastitim rukama izrađene kostime u pet kategorija, a najbolji će predstavljati Hrvatsku na međunarodnom cosplay kupu – ICCC. Naravno, svi koji se žele kostimirati u svoje najdraže likove dobrodošli su bez obzira žele li se natjecati ili ne. Ne bismo mogli prepoznati SFeraKon da nema šarolikog zabavnog programa za sve uzraste. Djeca će pronaći kojekakve dječje radionice osmišljene za poticanje kreativnosti i mašte, dok će adolescenti učiti kako dizajnirati zmajeve i druga fantastična stvorenja, a odrasli će iskoristiti priliku i okušati se na kvizovima i igrama.

Ljubitelji modernijih umjetnosti mogu posjetiti čak nekoliko izlagača sa stripovskom ponudom ili poslušati predavanje o kultnom ilustratoru Franku Frazetti, iskušati znanje u Alan Ford kvizu, saznati što se dešava s industrijom video igara u pandemiji ili porazgovarati o spekulativnoj fikciji u neknjiškim formama poput audio knjiga, radio drama i glazbe.

SFeraKon ima iza sebe dugu tradiciju književnog festivala stoga se mora spomenuti sadržaj i za čitatelje i za pisce. Moći će se saznati više o domaćim i regionalnim autorima kroz njihova predstavljanja knjiga, sudjelovati u radionicama pisanja, ali i otvorenim raspravama o žanrovskoj literaturi. Budući prevoditelji mogu se upoznati s izazovima prevođenja znanstvene
fantastike direktno od domaćeg urednika i izdavača. Za pisce možemo istaknuti predavanje o uspješnoj samopromociji te pregled rada knjiških „influencera“.

Ne može se potcjeniti utjecaj takvog okupljanja i druženja mladih i starih kreativnih umova, zaljubljenika u znanost te fanova svih oblika i veličina. Potencijal za stvaranje prijateljstava, razmjenu ideja i učenje uz dobru zabavu u ugodnoj laganoj atmosferi je prilika kakvu ni jedan član fandoma ne želi propustiti. Svaki posjetitelj može naći nekoga tko dijeli njegovu strast ili otkriti nešto potpuno novo u svom životu. Stari i mladi, povučeni i ekstravertirani, svi su dobrodošli na SFeraKon!

]]>
Mon, 2 May 2022 21:25:47 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14494/44-sferakon-opet-na-fer-u-
Večer s Cohenom ovaj petak u Kerempuhu! http://www.filmski.net/vijesti/filmski/hot-spot/14491/vecer-s-cohenom-ovaj-petak-u-kerempuhu Večer s Cohenom ovaj petak u Kerempuhu! ]]> Maja Posavec, Ivan Kapec i bend ovaj petak (1.4.) vraćaju se nakon dvije i pol godine u Satiričko kazalište Kerempuh prirediti još jednu Večer s Cohenom za pamćenje. Poseban gost ovom prilikom bit će im glumac Dražen Šivak koji će interpretirati poeziju neprežaljenog pjesnika ljubavi i smrti, Leonarda Cohena. Ulaznice po pretprodajnoj cijeni od 100 kuna mogu se kupiti na blagajni kazališta, kao i na službenoj web stranici Kerempuha. Ako ih ostane, ulaznice će na dan koncerta koštati 120 kuna.

SATNICA:
19:15 Vrata
19:45 Ulaz u dvoranu
20:00 Početak koncerta

“Vraćamo se u kazalište Kerempuh koncertom Večer s Cohenom prvog dana travnja. Kada smo tu nastupali u jesen 2019., bio je to jedan od naših prvih većih koncerata s tim programom i prvi s bendom. U međuvremenu su se mnoge stvari dogodile, neke koje smo tada tek naslućivali. Poezija Leonarda Cohena uvijek je dobar vodič za prihvaćanje raznih dijelova naše ljudskosti, od razarajućih do milostivih i ljubavnih. Ona nam može nježno skinuti veo i pokazati nam istinu koju slutimo. Zato smo odlučili govoriti i pjevati i dalje! Glumac Dražen Šivak govorit će poeziju Leonarda Cohena na hrvatskom, u prijevodu Damira Šodana. Naš bend: Jurica Štelma, Borko Rupena i Mario Bočić, te Ivan Kapec i ja odvest ćemo vas na glazbeno putovanje kroz Cohenovu pjesmaricu,” izjavila je Maja Posavec ususret koncertu.


Hallelujah - Maja Posavec & Ivan Kapec


Večer s Cohenom više je interpretacija nego uobičajeni koncert, u velikoj mjeri inspirirana albumom Famous Blue Raincoat Jennifer Warnes koja je 1987. na svoj specifičan način obradila Cohenove pjesme, a 70-ih i 80-ih mu je bila back vokal na koncertima. Maja i Ivan, i ovaj put uz pomoć već spomenutog benda, interpretirat će i sve druge Leonardove bezvremenske hitove. Boljeg mjesta od Kerempuha za ovakvu večer naprosto nema, to je već dokazano. Osim posebne intimnosti i akustike, on je i mjesto gdje se Maja osjeća kao kod kuće jer je tu godinama nastupala u brojnim kazališnim komadima.

]]>
Mon, 28 Mar 2022 12:46:24 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/hot-spot/14491/vecer-s-cohenom-ovaj-petak-u-kerempuhu
Tvornice radnicima, Subversive filmofilima! http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14485/tvornice-radnicima-subversive-filmofilima Tvornice radnicima, Subversive filmofilima! ]]> U sklopu Subversive Festivala održat će se i 14. izdanje Subversive Film Festivala i to od 3. do 10. listopada u zagrebačkim kinima Tuškanac i Dokukino KIC, a dio repertoara bit će dostupan i online na platformi volimdokumentarce.net. Natjecateljski i popratni program donosi tridesetak recentnih filmskih naslova koji su obilježili tekuću godinu te na sadržajno i formalno inovativan način problematiziraju socijalne nepravde, društvene promjene, ženska prava i prava manjina, queer estetiku, studentske i radničke pokrete, te nasljeđe kolonijalizma. Filmovi koje su pažljivo odabrali selektori Dina Pokrajac i Dragan Rubeša natjecat će se za nagrade Wild Dreamer za najbolji dokumentarni i igrani film a ocjenjivat će ih tročlani žiri u sastavu Pary El-Qalqili (redateljica i spisateljica), Callisto McNulty (redateljica i spisateljica) i Ivan Ramljak (redatelj i kustos).

Selektori s posebnim veseljem ističu kako će program u nedjelju, 3. listopada u kinu Tuškanac otvoriti nagrađivani hrvatski dokumentarac Tvornice radnicima Srđana Kovačevića koji je imao svjetsku premijeru na prestižnom Sheffield DocFestu a nagrađen je na Motovun Film Festivalu. Portret radničke zajednice u tvornici ITAS u Ivancu, koja je jedini uspješan primjer radničkog samoupravljanja u post-socijalističkoj Europi, nameće pitanje može li tvornica u rukama radnika preživjeti na marginama kapitalizma ili nam je potreban veći san? Nakon projekcije održat će se razgovor u kojem će sudjelovati redatelj Srđan Kovačević, direktor ITAS-a Dragutin Varga, sociolog Miloš Vlaisavljević (Europska konfederacija sindikata javnih službi), aktivistica Iva Ivšić (BRID) i moderator Bojan Nonković.

U dokumentarnoj konkurenciji ističu se još dvostruki pobjednik Visions du Réel Faya Dayi Jessice Beshir spiritualno putovanje u čijem su središtu rituali khata, najunosnijeg usjeva u Etiopiji i pobjednik Hot Docsa Ostrov  Svetlane Rodine i Laurenta Stoopa o stanovnicima izgubljenog otoka usred Kaspijskog mora. Tu je i Povratak u Reims (Fragmenti) Jean-Gabriel Périota koji kroz arhivske materijale donosi intimnu i političku priču o francuskoj radničkoj klasi od 1950-ih do danas, a inspiriran je istoimenim romanom Didiera Eribona dok je naratorica je slavna glumica Adèle Haenel. Pisac Eribon i redatelj Périot pridružit će nam se u online razgovoru o ovoj nekonvencionalnoj filmskoj ekranizaciji jednog od najutjecajnijih memoara 21. stoljeća koji je pokrenuo „klasni coming-out.“ 

Friško sa svjetske premijere u Cannesu dolazi nam Futura, portret Italije kroz oči tinejdžera, koji potpisuje renomirani trio sineasta Pietro Marcello, Francesco Munzi i Alice Rohrwacher. Dokumentarni program donosi još i pobjednika Cinéma du Réel polemički komad Godina otkrića Luisa Lópeza Carrasca koji kroz priče starih i mladih posjetitelja lokalnog bara u Cartageni stvara zanimljiv dijalog između suvremene španjolske svakodnevice i gotovo zaboravljenog komadića političke povijesti te otkriva nadolazeću eroziju radničkih prava i neoliberalnu agendu vodećih aktera EU-a. Prljavo perje meksičkog redatelja Carlosa Alfonsa Corrala crno-bijela je beskućnička romansa snimljena u maniri cinema vérité na teksaškim ulicama. U Mutnoj rijeci (film je nagrađen na FID Marseilleu) argentinska redateljica Tatiana Mazú González daje glas prešućenim pričama žena u patagonijskom rudarskom gradiću. Mala Palestina (Dnevnik opsade) Abdallaha Al-Khatiba donosi priču o stanovnicima najvećeg palestinskog izbjegličkog kampa na svijetu nakon Sirijske revolucije slaveći hrabrost i otpornost ovih ljudi bez države. Dokumentarni program zaokružuje biografski dokumentarac Greta Nathana Grossmana o svjetski poznatoj aktivistici Greti Thunberg

Iz igrane konkurencije izdvajamo gruzijsko remek-djelo Što vidimo kada gledamo u nebo? Aleksandrea Koberidžea, jedan od najboljih 5 filmova godine prema izboru Međunarodne federacije filmskih kritičara (FIPRESCI). Poetična saga o slučajnom susretu koji pođe po zlu zbog uroka razotkriva skrivenu magiju svakodnevice. Čeznutljiva ljetna priča i idealan protulijek izolaciji Tsugua dnevnici proslavljenog portugalskog autora Miguela Gomesa i njegove partnerice Maureen Fazendeiro pokazuje kako su Crista, Carloto i João proveli pandemijski kolovoz. Prema brojnim renomiranim filmskim kritičarima u pitanje je dosad najuspješniji filmski izdanak lockdowna.  

Tu su i pobjednik Locarna Osveta je moja, svi drugi plaćaju gotovinom, zaigrana posveta i dekonstrukcija azijskih B-akcijskih filmova 80-ih i 90-ih, u režiji indonezijskog redatelja Edwina. Akcijska crna komedija donosi priču o plaćenom ubojici koji prikriva vlastitu impotenciju i ženskoj borkinji koja na sebe preuzima njegov teret osvete. Film na subverzivan način podriva muške i ženske kategorije u žanru osvetničke pulp drame poznatom po ultramačističkom i nasilnom svijetu. Kutija uspomena libanonskog dvojica Joana Hadjithomas i Khalil Joreige, jedan od miljenika publike na ovogodišnjem Berlinaleu, koji užas libanonskog građanskog rata prezentira kroz priču o kćerki koja u Montrealu otkriva Pandorinu kutiju punu majčinih bilježnica, fotografija i kaseta iz odrastanja u Beirutu tijekom 1980-ih, a stilski priziva uratke Atoma Egoyana. 

Među najzvučnijim naslovima svakako je Crvena raketa, novi film doajena američkog nezavisnog filma Seana Bakera, čiji je Projekt Florida bio i nominiran za Oscara, donosi priču o propalom porno glumcu (u glavnoj ulozi je Simon Rex) koji se vraća u svoj rodni teksaški gradić no nitko baš nije sretan što ga vidi. Tu su i pobjednik ovogodišnje sekcije Encounters na Berlinaleu, vijetnamska vizualna rapsodija Okus Lê Bảoa te epska drama Dragi drugovi! Andreja Končalovskog, dobitnik Posebne nagrade žirija u Veneciji o masakru pobunjenih radnika u ruskom industrijskom gradiću. Opora austrijska ZF drama Teško je biti rođen Sandre Wollner nagrađena je na Berlinaleu Posebnom nagradom žirija a donosi priču o androidnoj „djevojčici“ Elli koja je programirana s uspomenama koje znače sve njezinu vlasniku ali ne i njoj. I za kraj tu je gorko-slatka, egzistencijalistička komedija Pas koji nije prestajao lajati argentinske redateljice Ane Katz o potrazi jednog blagog muškarca za ljubavi usred litanije novih poslova i svijeta na rubu apokalipse. 

Program Kratki subverzivci donosi kratke ali subverzivne naslove renomiranih redatelja Radu JudeaJean-Marie Strauba i Dana Sallitta, a u suradnji s udrugom Domino ugostit ćemo queer ikonu Brucea La Brucea i prikazati njegov najnoviji film Sveti Narcis.

Iz popratnog filmskog programa koji se održava u Dokukinu KIC izdvajamo retrospektivu švicarskog autorskog militanta Fredija M. Murera čiji dokumentarno-igrani hibridi pokazuju kako je usprkos naizgled idiličnom miljeu u Švicarskoj itekako moguće stvarati filmske naracije otpora i denuncirati društvo kontrole. Švicarski maestro dobitnik je prestižne nagrade za životno djelo Pardo alla carriera koja mu je uručena 2019. na Locarno Film Festivalu. U sklopu programa Film XX koji je posvećen ženskim filmskim narativima predstavljamo legendarnu njemačku vizualnu umjetnicu i sineasticu Ulrike Ottinger, poznatu po svojim osebujnim komadima koji isprepliću etnografiju, povijest i fantaziju. Prikazujemo njezin najnoviji dokumentarni film Pariški kaligrami (2020), filmsku poemu Parizu tijekom 1960-ih i redateljičinim formativnim godinama. 

Ovogodišnji Hommage posvećen je Amosu Vogelu (1921-2012), voditelju kultnog njujorškog filmskog kluba Cinema 16 i autoru knjige Film kao subverzivna umjetnost, nezaobilaznog filmskog vodiča u čiju je čast Subversive Festival dobio svoje ime. Povodom 100. obljetnice njegova rođenja kustosica Petra Belc priredila je prigodni filmsko-diskurzivni program.  U sklopu projekta Kinematografije otpora u suradnji s MSU Zagreb i kustosicom Leilom Topić prikazujemo najnoviji film multimedijalne umjetnice Nicole Hewitt, spekulativno putovanje tragom neolitskih figurina u Podunavlju, Žene minorne spekulacije, koje će zatvoriti filmski dio festivala.

]]>
Thu, 30 Sep 2021 09:29:26 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14485/tvornice-radnicima-subversive-filmofilima
11. Fantastic Zagreb - na ljetnoj pozornici i u virtualnoj stvarnosti http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14483/11-fantastic-zagreb---na-ljetnoj-pozornici-i-u-virtualnoj-stvarnosti 11. Fantastic Zagreb - na ljetnoj pozornici i u virtualnoj stvarnosti ]]> Najnoviji žanrovski hitovi i kultni klasici spremni su za veliko platno open-air Ljetne pozornice Tuškanac na ovogodišnjem 11. Fantastic Zagreb Film Festivalu! Znanstvena fantastika, trileri, fantasy, horori, kultni žanrovski klasici, animacija i još mnogo toga očekuju sve posjetitelje od 1. 7. do 11. 7.  u prirodnoj oazi Ljetne pozornice Tuškanac.
11. Fantastic Zagreb Film Festival otvara francuski znanstveno-fantastični spektakl „Posljednje putovanje“ redatelja Romaina Quirota. Priča je smještena u postapokaliptičnoj budućnosti u kojoj oko Zemlje kruži novi crveni mjesec bogat energetskim resursima koji promijeni putanju i zaprijeti čovječanstvu , a spas planeta leži u rukama zagonetnog astronauta Paula W. R-a. Film obiluje snolikim scenama u kojima se retro stil sjajno isprepliće s futurističkim i prljavom vizualnom poetikom podsjećajući nas i na originalnu trilogiju Ratova zvijezda.
U preostalih deset dana sve posjetitelje čeka još atraktivnih hit premijera kao što su zagonetni SF „Vrata u drugi svijet“, triler horor „Izdaja“, nagrađivani anime fantasy „Putovanje kroz tamu“ i danski futuristički triler „Breeder“. Fantastic Zagreb nudi niz kultnih žanrovskih klasika koji slave velike jubileje među kojima je ove godine niz voljenih evergreenea: „Aliens“ i  „Terminator 2: Sudnji dan“ Jamesa Camerona, "Napad na policijsku stanicu" Johna Carpentera, "Američki vukodlak u Londonu" Johna Landisa i dva vječna klasika "Loganov bijeg" i nezaboravni „Zabranjeni planet“ .
Fantastic Zagreb ove godine vraća program Kratkog filma koji će se prikazivati u Kinu Tuškanac te uvodi novi atraktivni program VR filmova (Virtual Reality) koji će tijekom trajanja festivala moći pogledati u Muzeju iluzija!
Autor ovogodišnjih vizuala je naš poznati književnik, redatelj, slikar, dizajner, scenograf i kostimograf Zdenko Bašić. 
Fantastic Zagreb i dalje je jedini dog friendly festival: dozvolite svom psu da vas dovuče u prirodnu oazu Ljetne pozornice Tuškanac i zajedno besplatno uživajte u filmovima! Kompletan filmski program, cijene ulaznica i ostale informacije dostupne su na službenoj web stranici festivala: fantastic-zagreb.com, a najnovije vijesti i festivalske aktivnosti na Facebook stranici facebook.com/FantasticZagreb.
]]>
Fri, 25 Jun 2021 19:17:15 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14483/11-fantastic-zagreb---na-ljetnoj-pozornici-i-u-virtualnoj-stvarnosti
Svjetske premijere domaćih filmaša na ZagrebDoxu! http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14480/svjetske-premijere-domacih-filmasa-na-zagrebdoxu Svjetske premijere domaćih filmaša na ZagrebDoxu! ]]> Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox, čije se ovogodišnje izdanje održava od 13. do 20. lipnja u zagrebačkom Studentskom centru i na Ljetnoj pozornici Tuškanac, oduvijek je posebnu pažnju posvećivao novoj domaćoj dokumentarnoj produkciji. Tako će se ove godine čak jedanaest hrvatskih naslova natjecati za Veliki i Mali pečat unutar regionalne konkurencije. Čak trinaest domaćih filmova svoje svjetske premijere očekuju upravo na ZagrebDoxu: jedanaest u regionalnoj konkurenciji i tri ostvarenja iz službenih ili posebnih programa – One su tu Andrijane Mirne Marin (Teen Dox), Od tebe sam sretan Davida Bakarića (Ljubav) i novi dokumentarac nastao u produkciji Factuma, Dubica Marine Aničić Spremo (Factumentarac).

Tematski raspon domaćih filmova u konkurenciji proteže se od ljubavnih preokupacija, partnerskih odnosa i obiteljskih turbulencija pa do raznih socijalnih dinamika i tema od šireg društvenog značaja. Portretirajući odnos između svoje majke i bake, redatelj Damir Markovina u filmu Čekaj me daje mikroanalizu dviju generacija – one koja je izgradila državu u kojoj je rođen i one koja je izvršila njezinu dezintegraciju u segmentiranu regiju. Ovaj film o starosti i obiteljskim odnosima autor opisuje kao crnu komediju o tankoj granici između ljubavi, dužnosti i žrtve. Teritorijalna granica, odnosno obale rijeke Kupe, koja razdvaja hrvatsku i slovensku državu, poprište je novog filma Tihe Gudac, redateljice zapaženog debitantskog ostvarenja Goli (2014). Snimljen u koprodukciji s Belgijom, film Žica na ZagrebDox stiže neposredno nakon premijere na najvećem njemačkom festivalu dokumentarnog filma DOK.fest München, a bilježi dinamiku jednog pograničnog područja koje posljednjih godina za mnoge postaje vrlo opipljiva barijera na izbjegličkom putovanju prema sigurnijem životu. S druge strane, granice – kako stvarne, tako i metaforičke – prevladane su u pričama okupljenima u dokumentarcu Ljubav oko svijeta Anđele i Davora Rostuhara. Putujući svijetom, autorski tandem zabilježio je 33 ljubavne priče iz raznih kutaka planeta koje svjedoče o ljubavnim izazovima i borbama, usponima i padovima, a tijekom razvoja filma autori su lani u ožujku sudjelovali na pitching forumu, radionici usavršavanja koja se svake godine održava u sklopu programa ZagrebDox Pro. Posve drugačiju sliku partnerskih odnosa ocrtava film Sad sam ja Irena Jasmine Beširević, čija protagonistica psihodramskim postupkom nastoji prevladati vlastite zatomljene emocije i posljedice emotivnog zlostavljanja.

Slojeve obiteljskih međuodnosa tematizira još nekoliko ostvarenja: tako junaka filma Povratak Petra Vukičevića, koji se na nekoliko dana vraća u rodni Osijek, čeka suočavanje s obiteljskim problemima, dok u filmu Hotel Mama redatelja Joze Schmucha majka danas odrasle djece otkriva svoju životnu priču, prisjećajući se odrastanja svoje djece, njihova osamostaljivanja, ali i jednog tragičnog gubitka. Izazovi koje odrastanje postavlja pred sestrinsku ljubav tema su dokumentarca Volim o dvije djevojke iz romske obitelji, a redateljica Anja Koprivšek pritom postavlja i važno pitanje: imaju li svi pravo na bezbrižno odrastanje ili je ono ipak privilegija samo nekih? Promjene koje je u obiteljski ambijent donijela "prva samoizolacija koja nije samoinicijativna" sažima film Jel ti frka kad ti priđem, svojevrsni filmski dnevnik autorice Sare Alavanić, dok Još malo do nove godine Marka Bičanića dokumentira posljednje dane prošle godine, obilježene potresom katastrofalnih razmjera, i to iz perspektive dvojice dječaka.

Strukture raznih socijalnih zajednica još su jedna tematska cjelina. Društveni i kulturni procvat koji je 1980-ih potaknulo osnivanje prvog registriranog malonogometnog kluba u Jugoslaviji, Dudovo bure, u fokusu je ostvarenja Samo je nebo iznad nas. Film koji govori podjednako o sportskim uspjesima kluba i o snažnom osjećaju zajedništva i socijalnoj sinergiji dugometražni je prvijenac autorice Renate Lučić. Redateljica Bela Bračko-Milešević u filmu Bog na kotačima prati kako je svoje pandemijsko izdanje dobio čak i obred svete mise. Jednom neuobičajenom zajednicom – onom zatvorenika koji služe kazne – bavi se mađarsko-hrvatski film Priče iz zatvorske ćelije (Tales From The Prison Cell) mađarskog redatelja Ábela Viskija. Nastojeći održati kontakt sa svojom djecom, zatvorenici im pišu bajke, koje potom postaju predlošci za filmove u kojima njihova djeca tumače glavne uloge.

Premijeru na ovogodišnjem festivalu imat će i novi dokumentarac iz Factumove produkcije, film Dubica Marine Aničić Spremo koji bilježi svakodnevicu u Hrvatskoj Dubici, selu kraj Une, na granici s Bosnom i Hercegovinom. Kroz razgovore sa sve malobrojnijim stanovnicima, redateljica portretira mjesto koje se nikada nije oporavilo od ratnih stradanja, no koje usprkos brojnim problemima i sudbini koju dijeli s brojnim hrvatskim selima i malim gradovima, pruža nadu u kvalitetniji suživot. U programu Teen Dox premijerno će biti prikazan film One su tu, diplomski rad Andrijane Mirne Marin koji o iskustvima i položaju žena u glazbenoj industriji progovara na temelju priča o četiri kantautorice i dva benda: Sari Renar, Nini Romić, Billie Joan, Mary May, Punčkama i Seven Mouldy Figs. Poseban program Ljubav uključuje premijeru filma Od tebe sam sretan autora Davida Bakarića koji prati odnos dvoje pojedinaca koji su se upoznali u Skoplju i ponovno se susreću u Hrvatskoj.

Autorska večer posvećena je našem redatelju Rajku Grliću, predsjedniku ovogodišnjeg međunarodnog žirija ZagrebDoxa, a uključuje dva Grlićeva naslova po izboru Diane Nenadić: kratkometražni Pitka voda i sloboda (1999) te dugometražni Svaka dobra priča je ljubavna priča (2017), koji je korežirao uz Matjaža Ivanišina. Diana Nenadić selektorica je i retrospektivnog programa Hrvatski dokumentarac sa ženskim potpisom koji okuplja dokumentarne naslove domaćih redateljica nastale tijekom posljednjih pet desetljeća: AB Ljubice Janković (1977), Dvoboj Katarine Zrinke Matijević (1998), Iskrivljene odraze Tatjane Božić (2001), Dečka kojem se žurilo Biljane Čakić (2001), Anine pjesme Vlatke Vorkapić (2003), Sve 5! Dane Budisavljević (2004), Polusestru Ljiljane Šišmanović (2005), Što sa sobom preko dana Ivone Juka (2006), Goli Tihe Gudac (2014) te film Mačka je uvijek ženska Martine Meštrović i Tanje Vujasinović (2019).

]]>
Thu, 3 Jun 2021 23:11:11 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14480/svjetske-premijere-domacih-filmasa-na-zagrebdoxu
17. ZagrebDox u SC-u i Tuškancu http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14478/17-zagrebdox-u-sc-u-i-tuskancu 17. ZagrebDox u SC-u i Tuškancu ]]> Ovogodišnje, sedamnaesto izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox održat će od 13. do 20. lipnja na nekoliko lokacija: u Kinu SC, Teatru &TD i MM centru Studentskog centra u Zagrebu te na Ljetnoj pozornici Tuškanac. Tijekom osam festivalskih dana publika će moći pratiti 84 aktualna dokumentarna ostvarenja u 12 filmskih programa. Za Veliki pečat, službenu festivalsku nagradu, natječe se 18 filmova u kategoriji međunarodnog natjecateljskog programa, 20 dokumentaraca u regionalnoj je konkurenciji, dok će nagrada Mali pečat biti dodijeljena najboljem filmu autora/ice do 35 godina starosti. Ovogodišnji festivalski program predstavio je direktor i glavni selektor Nenad Puhovski, uz izvršnu producenticu Petru Blašković.

"Nakon što smo prošlogodišnji festival u njegovu posebnom izdanju uspješno održali početkom jeseni, izuzetno nam je drago što i ove godine nalazimo način i put da aktualnu dokumentarističku produkciju približimo svojoj publici. Posebnost je našeg festivala, uvijek ponavljamo, u susretu, razmjeni i diskusiji. Stoga je nezamislivo da dokumentarce koje ZagrebDox predstavlja već 17. godinu zaredom ne konzumiramo u kinodvorani te potom među sobom ne razmijenimo stav, perspektivu, emociju koju upravo odgledani film u nama pokreće. Nakon ove dugotrajne izolacije i proteklih izazovnih mjeseci sretni smo što imamo priliku predstaviti filmove i tako publici ponuditi sadržaj, potaknuti komunikaciju te omogućiti da se (zasad) barem kroz platno u kinu provuku u neke daleke krajeve svijeta", istaknuo je Nenad Puhovski.

Među afirmiranim je naslovima međunarodne konkurencije (prvi) čileanski kandidat za nagradu Oscar, film Agent krtica (The Mole Agent) autorice Maite Alberdi, osvajač niza priznanja (nagrada Cinema Eye Honors, nagrada publike na festivalu u San Sebastianu) koji prati 83-godišnjaka na tajnom zadatku u staračkom domu. Iranski film Obiteljska rendgenska slika (Radiograph Of A Family), pobjednik Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Amsterdam (IDFA), portret je obitelji autorice Firouzeh Khosrovani čiji identitet počiva na oprečnim svjetonazorima njenih roditelja. Obiteljskom dinamikom, ali i opstajanjem unutar ratne zone na istoku Ukrajine iz vizure samohrane majke bavi se dugometražni debi redateljice Irine Cilik, film Zemlja je plava poput naranče (The Earth is Blue as an Orange), ovjenčan nagradom za režiju na Sundanceu, dok u kratkometražnom ostvarenju Slobodno nam dođi, mama (Don't Hesitate to Come for a Visit, Mom; nagrada IDFA Spotlight) autorica Ana Artemijeva bilježi razdvojenost od vlastite kćeri, koju nadomješta videopozivima. U formi videodnevnika kratkometražni film Španjolca Pola Mallafréa U karanteni s klinkom (The Reality of Confinement with a four-year-old) na zabavan način progovara o izazovima mlade obitelji uslijed karantene uzrokovane pandemijom. Kosturi iz ormara (Sock on Fire) američkog redatelja Boa McGuirea (najbolji dokumentarac filmskog festivala u Tribeci) prati novonastalu dinamiku nakon smrti glave obitelji kao i sukobe između njegovih idola iz djetinjstva – homofobne tete i gay ujaka. O tajanstvenom fenomenu koji Švedska bilježi već 20 godina – sindromu rezignacije od koje baš u toj zemlji obolijevaju gotovo isključivo djeca tražitelja azila – progovara autorica Dea Gjinovci u filmu Buđenje na Marsu (Wake Up On Mars) snimajući romsku obitelj čije je dvoje djece oboljelo od te neobjašnjive bolesti.

Autorica Viera Čákanyová u filmu Bijelo na bijelom (White on White) bilježi boravak na poljskoj stanici na Antarktiku gdje komunicira s raznim formama umjetne inteligencije, dok njemački film Ljudi iz garaže (Garage People) Natalije Yefimkine prati fenomen života u garažama koji je zadesio brojne Ruse. Redatelj Alain Kassanda u filmu Bez sna (Trouble Sleep) iz ulične perspektive portretira treći najveći grad u Nigeriji (Zlatna golubica na Dok Leipzigu), a u fokusu ostvarenja Usamljena stijena (Piedra sol) Argentinca Alejandra Telémaca Tarrafa nalazi se obitelj goniča ljama s argentinske visoravni. Tragično preminuli iranski redatelj Rahim Zabihi u filmu Kruh svagdašnji (Holy Bread) devet je godina pratio kurdske krijumčare, koji nastoje prehraniti obitelj transportiranjem robe preko iranske granice, na dugotrajnom i opasnom putovanju planinama krajolicima.

Kratkometražne Sjenke djetinjstva (Shadows of Your Childhood) redatelja Mihaila Gorobčuka (najbolji dokumentarac na festivalu u Tampereu) poetsko je ostvarenje koje nudi pogled na svijet iz vizure djeteta, dok višestruko nagrađivana kratkometražna Utakmica (The Game) Romana Hodela prati nogometni susret prve švicarske lige iz očišta svjetski poznatog suca Fadayija Sana. Kroz niz šokantnih zapisa o životu u Poljskoj pod nadzorom komunističkog režima progovara film Normalna zemlja (An Ordinary Country) Tomasza Wolskog, dok su tema kratkometražnog filma Huntsville (Huntsville Station) autora Jamiea Meltzera i Chrisa Filipponea prvi trenuci slobode donedavnih zatvorenika istoimene državne kaznionice u Teksasu (najbolji kratki film na Docavivu). Redatelj Dieudo Hamadi u filmu Nizvodno prema Kinshasi (Downstream to Kinshasa) prati žrtve Drugog kongoanskog rata koje nakon dvadeset godina traže naknadu za pretrpljenu bol. Neobičan hobi bivšeg gruzijskog premijera u središtu je filma Kroćenje vrta (Taming the Garden) autorice Salomé Jashi; on, naime, otkupljuje stabla stara nekoliko stoljeća, daje ih iskopati i preseliti u svoj privatni vrt. Ostajući bez vlastitih korijena, metaforički i doslovce, tamošnji stanovnici prisiljeni su prilagoditi se novonastaloj promjeni.

U programu regionalne konkurencije čak je jedanaest hrvatskih ostvarenja. Neposredno nakon premijere na najvećem njemačkom festivalu dokumentarnog filma DOK.fest München na ZagrebDox stiže Žica, novi film Tihe Gudac usmjeren na granično područje uz rijeku Kupu – teritorij koji dijeli Hrvatsku i Sloveniju, mjesto na kojem schengenska granica polarizira Europu, a žilet-žica zaustavlja izbjeglice koje iz BiH pokušavaju stići u Zapadnu Europu. Ljubav koja ne poznaje granice i nadilazi sve razlike tema je dokumentarca Ljubav oko svijeta autorskog dua Anđele i Davora Rostuhara, a zajedništvo te društveno-kulturna renesansa koju je u Pakracu 1980-ih potaknuo malonogometni klub Dudovo bure u fokusu je filma Samo je nebo iznad nas redateljice Renate Lučić. U filmu Čekaj me redatelj Damir Markovina prati odnos svoje majke i bake, pri čemu progovara o tankoj granici između ljubavi, dužnosti i žrtve. Dinamike obiteljskih odnosa prožimaju i filmove Hotel Mama redatelja Joze Schmucha te Povratak Petra Vukičevića, dok promjene koje u obiteljsku i kućnu svakodnevicu unijela aktualna pandemija bilježi film Jel ti frka kad ti priđem Sare Alavanić. Razorni potresi koji su u posljednjim danima pogodili središnju Hrvatsku, korjenito promijenivši uobičajeno blagdansko raspoloženje, u fokusu su filma Još malo do nove godine Marka Bičanića, dok Bog na kotačima Bele Bračko-Milešević prati kako je obred svete mise u jednom naselju u okolici Karlovca dobio novo, "pandemijsko" ruho. Prateći turbulentno razdoblje puberteta iz perspektive dviju sestara iz romske obitelji, dokumentarac Volim redateljice Anje Koprivšek postavlja pitanje imaju li svi pravo na bezbrižno odrastanje, a akutnoj problematici obiteljskog zlostavljanja i zatomljenim emocijama na zanimljiv način pristupa film Sad sam ja Irena redateljice Jasmine Beširević.

Traumatična iskustva žrtava seksualnog nasilja tema su potresnog filma Zacijeli me (Hold Me Right) u kojem redateljica Danijela Štajnfeld hrabro polazi od vlastitog iskustva i kroz razgovore sa žrtvama postavlja pitanje je li izlječenje moguće. Autobiografsko ostvarenje Olge Lucovnicova Moj ujak Tudor (My Uncle Tudor) istoj temi pristupa kroz snimke obiteljske kuće u Moldaviji, za koju redateljicu vežu uspomene iz djetinjstva, ali i jedno šokantno iskustvo. Dugometražni debi mađarske redateljice Alexe Bakony, film Tobi u bojama duge (Colors of Tobi) prati transrodnog adolescenta Tobija na turbulentnom putu prema odrastanju i sazrijevanju. U poetičnom laureatu festivala Visions du Réel Punta Sacra redateljica Francesca Mazzoleni odvodi gledatelje u Ostiju, nekadašnju morsku luku antičkoga Rima, "svetu točku" na kojoj Franca vodi jedno žensko kućanstvo. I u filmu Kuća lutaka (House of Dolls) rumunjskog redatelja Tudora Platona u središtu je jedna zajednica žena: grupa 70-godišnjih prijateljica koje, daleko od svojih supruga i svakodnevne rutine, izmjenjuju male životne radosti. U dokumentarcu Priče iz zatvorske ćelije (Tales From The Prison Cell) mađarskog redatelja Ábela Viskija film postaje alat za povezivanje očeva koji su od svoje djece i supruga razdvojeni zbog služenja zatvorske kazne. Izazove očinstva tematizira i rumunjski redatelj Andrei Dăscălescu, koji u filmu Sveti otac (Holy Father), iščekujući rođenje svog prvog djeteta, traga za davno izgubljenim ocem. I impresivan dokumentarac Pokajnici? (A Rifle and a Bag), čiju režiju potpisuju Cristina Hanes, Isabella Rinaldi i Arya Rothe, prati borbu roditelja, koja ponekad podrazumijeva i odustajanje od političkih ideala, da svojoj djeci osiguraju sretnu i sigurnu budućnost. Ovjenčan nagradom za najbolji kratkometražni dokumentarac na festivalu u Jihlavi, film Prvi rođendan nakon apokalipse (First Birthday After the Apocalypse) redateljice Farah Hasanbegović u formi kulinarskog recepta za pečenje kolača i u kombinaciji s animiranom tehnikom na svjež se način bavi temom sjećanja i odrastanja.

Uz pregršt naslova u službenim programima programima Majstori doxa, Kontroverzni Dox, Stanje stvari i Teen Dox, festival donosi i program Ljubav u selekciji Nenada Puhovskog te program Triler Dox prema odabiru Vladana Petkovića, a premijeru na ovogodišnjem festivalu imat će i novi dokumentarac iz Factumove produkcije, film Dubica Marine Aničić Spremo. Retrospektivna sekcija uključuje program posvećen intrigantnom švicarskom kazališnom i filmskom redatelju Milu Rauu, program u selekciji Diane Nenadić koji okuplja dokumentarne naslove domaćih redateljica nastale tijekom posljednjih pet desetljeća te Autorsku večer Rajka Grlića, koji predsjeda međunarodnim žirijem festivala.

"Posebno nam je drago i ove godine ugostiti brojne domaće i strane filmaše koji će o svojim filmovima više otkriti u razgovorima nakon projekcija. Već tradicionalno nakon zatvaranja festivala i dodjele festivalskih nagrada, u nedjelju, 20. lipnja, naši će posjetitelji u programu The Best of Fest moći pogledati nagrađene filmove ovogodišnjeg ZagrebDoxa kao i dodatne projekcije najtraženijih filmova Festivala. I za ovo izdanje ZagrebDoxa, za naše posjetitelje, u dnevnim terminima besplatno prikazujemo odabrane filmove iz ovogodišnjeg programa. Cijena ulaznice bit će 25 kuna, dok će cijena paket ulaznica za nedjelju kada prikazujemo nagrađene filmove biti 70 kuna", izjavila je Petra Blašković.

Prodaja ulaznica počinje u utorak, 8. lipnja na www.mojekarte.hr te za vrijeme festivala na blagajni u predvorju Kina SC Studentskog Centra u Zagrebu.

]]>
Sat, 29 May 2021 22:57:01 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14478/17-zagrebdox-u-sc-u-i-tuskancu
Subversive za prava manjina http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14476/subversive-za-prava-manjina Subversive za prava manjina ]]> U sklopu 13. Subversive Festivala održat će se i 13. izdanje Subversive Film Festivala i to od 28. studenog do 7. prosinca u zagrebačkim kinima Kinoteka i Dokukino KIC te na online platformi volimdokumentarce.net.
 
Natjecateljski program donosi dvadesetak filmskih naslova koji su obilježili tekuću godinu. Filmovi u selekciji Dine Pokrajac i Dragana Rubeše na sadržajno i formalno inovativan način problematiziraju socijalne nepravde, društvene promjene, ženska prava i prava manjina, queer estetiku, studentske i radničke pokrete, te nasljeđe kolonijalizma, a tročlani žiri u sastavu Panos Kotzathanasis (filmski kritičar i vlasnik portala Asian Movie Pulse), David Lušičić (redatelj i kustos) i Sabine Putorti (ravnateljica francuskog Institut de l’image) dodijelit će nagrade Wild Dreamer za najbolji dokumentarni i igrani film.
 
U dokumentarnoj konkurenciji izdvajaju se novi filmovi renomiranih autorskih imena kao što su ugledni kambodžanski sineast Rithy Panh i svjetski putnik Hubert Sauper, dostojni nasljednik Chrisa Markera i Jorisa Ivensa. Najbolji dokumentarac ovogodišnjeg Berlinalea Iradijacija filmski je triptih i autorov pokušaj otvaranja demonskih vrata povijesnog arhiva kako bi zaustavio protok smrti koju zrači 20. stoljeće. Riječ je o seriji fragmenata koji pripadaju različitim povijesnim epohama, povezanih jezivim anonimnim svjedočanstvima.

U Epicentru Hubert Sauper oboružan svojom kamerom i zamaskiran kao privilegirani turist nakon višegodišnjeg istraživanja noćnih mora Afrike ovoga puta vodi nas u postkolonijalnu, utopijsku Kubu. Slijedeći kubansku djecu, te „mlade proroke“, kako iz zove, Sauper istražuje stoljeće filma i posredstvom filma konstruiranih mitova, a njegov najnoviji uradak ovjenčan je Velikom nagradom žirija na Sundanceu. Na programu je i uznemirujući aktivistički doks Dobro došli u Čečeniju Davida Francea o jedinom konclogoru za LGBTQ populaciju na svijetu. Krakovski nadbiskup etiketirao je LGBTQ populaciju kao „duginu kugu“, ali čečenski diktator Ramzan Kadirov jedini je nakon nacista koji se zalaže za njezino totalno istrebljenje. U filmu koji je imao svjetsku premijeru u sklopu Berlinale Panorame pratimo ispovijesti njegovih žrtava koje su pronašle snagu oduprijeti se.
 
Iz Portugala nam pak stiže višestruko nagrađivani i krajnje osebujni filmski hibrid Metamorfoza ptica Catarine Vasconcelos, začudna oda odsutnom matrijarhu čije ime tvori vezivno tkivo triju generacija jedne portugalske porodice koja gaji ornitološke fascinacije. Obiteljska povijest rastvara se u polifonoj dnevničkoj elegiji čiji pomno komponirani i vizualno profinjeni kadrovi prizivaju estetiku Manoela de Oliveira i Agnès Varde. U esejističkom filmu ceste Priča o mojem imenu filmska debitantica Karin Cuyul razotkriva osobne i kolektivne aspekte bolnog razdoblja suvremene čileanske povijesti na način koji mnogo toga duguje njezinu zemljaku Patriciju Guzmánu.

Talijanski doks Služiti druge Davidea Maldija vodi nas u prestižnu ugostiteljsku školu u Domodossoli koja pretvara svoje učenike u savršene robote. U austrijsko-njemačkoj koprodukciji Space Dogs autorski tandem Kremser&Peter stvara nekonvencionalni osvrt na sovjetsku svemirsku prošlost kroz priču o napuštenim psima koji nastanjuju rusku metropolu. Kremser&Peter u svojoj dokumentarističkoj bajci zamišljaju za Lajkine potomke drukčiju sudbinu: što ako su se reinkarnirali u pse lutalice koji se snalažljivo i samouvjereno kreću kroz moskovsku urbanu divljinu.

Krajem sedamdesetih politički uzlet Nacionalne fronte, popraćen rasističkim javnim ispadima velikana rock scene poput Erica Claptona, dobio je odgovor u formiranju Rock Against Racism (RAR) inicijative koju su oformili britanski aktivisti, reggae/ska i punk rock glazbenici (The Clash, Tom Robinson, X-Ray Spex, Steel Pulse, Sham 69 i drugi) okupljeni oko fanzina Temporary Hoarding. U White Riot redateljica Rubika Shah uz dosad neobjavljene arhivske snimke i intervjue sa sudionicima isporučuje nezaobilazni vodič iz glazbenog aktivizma koji itekako rezonira danas u tmurno doba Brexita i uspona ekstremne desnice.
 
U igranoj konkurenciji ističe se dobitnik Srebrnog medvjeda za najbolju režiju Žena koja je bježala, minimalistički filmski komad o uljezima koji istražuje prostore dijaloga. Renomirani korejski autor Hong Sang-soo daje nam još jednu filmsku lekciju o promatranju i pokazuje da je sazrelo vrijeme da ga prestanemo uspoređivati s Rohmerom i počnemo promatrati kao korejskog Čehova. Tu je i halucinantni gerilski manifest Los Conductos kolumbijskog redatelja Camila Restrepa u kojem je junakovo stanje svedeno na instinkt za preživljavanje u nekoj vrsti simulacije otpora. Restrepo je nagrađen kao najbolji debitant na filmskom festivalu u Berlinu, a film je snimljen na 16 mm filmskoj vrpci. S Berlinalea nam stiže i Asistentica, krajnje urgentni odgovor Kitty Green na #MeToo eru i Weinsteinova zlodjela, prati uredske rutine asistentice medijskog mogula u njegovu njujorškom uredu. Satkan od rigoroznih i preciznih kadrova, autoričin komad maestralno denuncira opresivne prakse iza zidova zatvorenog (poslovnog) svijeta, u kojem se sumnje i nelagode njezine heroine otimaju kontroli.
 
Višestruko nagrađivana tropska melodrama Nevidljivi život Eurídice Gusmão u prvi plan stavlja nemogući dijalog tijela i duha, te priziva kasnog Fassbindera. Film brazilskog redatelja Karima Aïnouza adaptacija je romana Marthe Batalhe o dvije sestre Guidi i Eurídice koje su izgubljene u Riju pedesetih. Guidin odabir slobode i Eurídicein obiteljski kavez proizvode identična razočaranja i izdaju iluzija.
 
Eksperimentalni vizualni dnevnik Oblak u njezinoj sobi satkan je od fragmenata sjećanja 22-godišnje Muzi koja se vraća u Hangzhou svojeg djetinjstva. Crno-bijela fotografija svojim šarmom priziva rane uratke novog vala, ali egzistencijalistički zanos mladih francuskih intelektualaca transformira se u egzistencijalistički zamor mladih kineskih milenijalaca. Prvijenac kineske sineastice Zheng Lu Xinyuan odnio je najviše priznanje u Rotterdamu. Tu je i njemačka autorska legenda Alexander Kluge i njegova posljednja suradnja s filipinskim pankerom Khavnom - Orfeja je mjuzikl za novi milenij koji donosi rodnu dekonstrukciju mita o Orfeju i Euridici. Visoko stilizirane vinjete tvore konceptualni kolaž koji fluktuira između fotografije, filma i videa – negdje na pola puta između filmske adaptacije brechtijanske operete i interaktivne muzejske instalacije.
 
Sićušna afrička država Lesoto godišnje izveze 780 milijuna kubičnih metara vode u svojeg susjeda, Južnoafričku Republiku – ovaj imperijalistički projekt koji je izmjestio tisuće seljana osmišljen je tijekom apartheida, ali nastavio ga je provoditi i Nelson Mandela. Ovo nije pogreb, ovo je uskrsnuće Lemohanga Jeremiaha Mosesea meditacija je o rođenju i smrti te posveta zemlji i tlu koja priziva kolektivni duh otpora zajednice utjelovljen u starici Mantoa. Trostruki pobjednik Venecijanskog filmskog festivala Pusta zemlja iranskog redatelja Ahmada Bahramija vodi nas u provincijsku tvornicu opeke kojoj prijeti stečaj. Ondje živi nekoliko obitelji različitog etniciteta, a patrijarhalni vlasnik tvornice u svojim rukama drži ključ njihove sudbine. Oporo, crno-bijelo remek-djelo nesvakidašnji je spoj Abbasa Kiarostamija i Béle Tarra, a uz radničke sudbine Bahrami dotiče i brojne teme koje su tabu za tradicionalno iransko društvo – od etničkih tenzija preko konzumiranja alkohola do izvanbračnih veza. Izvan konkurencije prikazat će se SF distopija Posljednji i prvi ljudi koja je nastala kao međuigra triju neobičnih protagonista: jugoslavenskih partizanskih spomenika, naracije škotske glumice Tilde Swinton i glazbe islandskog minimalističkog kompozitora Jóhanna Jóhannssona.
 
Čitava dokumentarna konkurencija te dio igrane konkurencije (Žena koja je bježala, Los Conductos, Orfeja i Oblak u njezinoj sobi) uz kino Kinoteka moći će se pogledati i online na platformi volimdokumentarce.net gdje će filmovi biti dostupni za gledanje od 28. studenog do 7.  prosinca bez posebnog dnevnog rasporeda.

]]>
Fri, 4 Dec 2020 02:05:26 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14476/subversive-za-prava-manjina
ZagrebDox 2020. - reduciran i distanciran http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14488/zagrebdox-2020---reduciran-i-distanciran ZagrebDox 2020. - reduciran i distanciran ]]> Sam odabir analiziranih filmova sa ZagrebDoxa 2019. itekako je imao nešto proročansko, uzevši u obzir da su svi imali za temu strogu zatvorenost ljudi u određenim zdravstvenim institucijama, odnosno život u visokokontroliranim prostorima. Bio to film Susjedi Tomislava Žaje o uvjetno rečeno psihički oboljelim osobama zatvorenim u psihijatrijsku bolnicu, rad Gorana Devića U ime naroda o Marku Franciškoviću koji je dobio zakonsku presudu obaveznog psihijatrijskog liječenja, te dokumentarni zapis Sergeja Loznice Pismo  o ograničenom kretanju psihičkih pacijenata na sjeverozapadu Rusije.

Stoga je podnaslov za dane filmove upravo glasio: O suženosti životnih prostora, zatvorenosti ljudi institucija i ideologija, stigmatizaciji i percepciji društvene normalnosti te o inverzijama. Nažalost, godinu dana kasnije, sve navedeno je dobilo jednu krajnje konkretnu masovno prisutnu dimenziju, pošto je zbog pandemije COVID 19 virusa svako kretanje građana kako Hrvatske tako i bukvalno cijelog svijeta svedeno na minimum, nalik životu u spomenutim psihijatrijskim bolnicama ili pak zatvorima.

Uslijed toga ZagrebDox i nije održan u svojem izvornom terminu u mjesecu ožujku, već je odgođen te održan naknadno u intervalu 04.-11.10.2020. godine. Iz razloga imperativa poštovanja protuepidemijskih mjera, bilo je značajno manje dostupnih mjesta za gledatelje iz razloga propisane neophodne distance. Osim prisutne reduciranosti broja posjetitelja festivala ovaj put održanog u kinu SC, festival je odlikovala i kvantitativna smanjenost filmova na repertoaru.

Ipak postojao je nezanemariv broj uradaka kojji zaslužuju biti spomenuti, a od hrvatskih filmova to je sigurno film Jedna od nas redatelja Đure Gavrana.

Veoma su rijetki filmovi o ovoj tragičnoj pojavi, a osobito su rijetki oni dokumentarni snimljeni na ovim prostorima. Vjerojatno najpoznatiji suvremeni  igrani film o incestu je upravo Proslava (Festen, 1998.) Thomasa Vinterberga, te Bez straha (2011) Montxoa Armendáriza, kao i Incest: A Family Tragedy (2007.) Edwarda Blackoffa. Od dokumentarnih filmova jedan od najpoznatijih je film o osobi koja je postala planetarno poznata zbog svoje monstruoznosti, a to je Josef Fritzl, o kojem je i snimljen dokumentarni film Monster: The Josef Fritzl Story (2010.).

Jedna od nas prati proslavu petnaeste godišnjice mature, u kojoj prijatelji iz razreda razgovaraju o poslu, djeci i srednjoškolskim dogodovštinama dok nastoje pronaći način da započnu razgovor o spoznaji koja ih je sve šokirala, a to je otkriće o seksualnom zlostavljanju jedne njihove školske kolegice. Nasilje koje se događalo je bilo nepoznato njima samima, kako se upravo radilo o incestu, to jest seksualnom nasilju unutar jedne obitelji.

Film Jedna od nas itekako je moguće podijeliti na dva dijela: prvi dio u kojem se priča o raznim općim životnim stvarima, dok se u drugom dijelu pripovijeda o konkretnoj problematici tragične individue. Ipak, prvi dio u stvari i puno više opisuje životni hendikep žrtve. Ako se proces stvaranja umjetničkog odnosno filmskog djela sastoji u tome da se inicijalna praznina filma nastoji što više ispuniti željenim sadržajem odnosno muzikom svjetlosti, te se prazno tamno polje oblikuje vlastitim osjećajima, bojama, pričama i ljudima, kao suprotnost tome se za život tragične osobe M to uopće ne može konstatirati. Stoga, što više školske kolege razgovaraju o životu koji su živjeli i što su nakon toga ostvarili u svojim individualnim životima, obrnuto proporcionalno tome gledatelji postaju sve više svjesni praznine života tragične žrtve. I to sve više svakom novom pričom sudionika razgovora, to jest intradijegetičkih aktera filma, o njihovim događanjima iz vremena srednjoškolskih dana kao i životu poslije tog.

U dramaturgijskom smislu film se uvelike bazira i na principu prisustva odsustva te iznevjerenog horizonta očekivanja. Kako za one gledatelje koji su očekivali da će se žrtva pojaviti u samu filmu, a ne samo posredstvom njezinih poruka odnosno glasa, tako iznevjereni horizont očekivanja nažalost biva i cjelokupan tragičan život žrtve incesta, kako pomoć nije dobila od bilo koga – rođene majke koja je dugi niz godina znala da joj je kćer žrtva obiteljskog seksualnog nasilja ali nije poduzela ama baš išta, kao i mnogih državnih institucija koje su odavno izgubile kredibilitet kod velikog broja građana, vjerojatno uključujući i samu žrtvu. Time u kontekstu glavne a nevidljive junakinje, film Jedna od nas postaje svojevrstno sjecište mrtvog vremena i prostora.

Pored navedenog, ovdje je neophodno imati svijest o postojanju tri vrste zrelosti kod djece, to jest mladih osoba, a to su biološka, mentalna i socijalna zrelost. Što znači da netko iako biološki zreo ne znači da je zreo mentalno, a i ako je mentalno zreo to ne znači da je uspio ostvariti socijalnu zrelost.

Pravilo obiteljskog stola kao mjesta razgovora o najbitnijim životnim pitanjima i u ovom je filmu došlo do izričaja, a danim načinom dramskog strukturiranja film biva i u žanru filma detekcije.

„Ponekad je najbolji poklon bilježnica neispisanih listova“, to konstatira jedan od likova na kraju filma Paterson Jima Jarmuscha. Nažalost, tragična žrtva filma Jedna od nas nije imala tu priliku da svoj život sama uobličuje odnosno ispunjava. Ostala je uskraćena za mnoge lijepe stvari u životu i za mnoge lijepe i bitne vlastite izbore. Stoga je njezin život pretvoren u poligon raznih trauma, gubljenja dimenzije imaginarnog, kao i svojevrsnog unutarnjeg a iza toga i vanjskog egzila. Egzila iz kojeg se i javila porukama, i u kojem će vjerojatno ostati njezina cijelog života nažalost.

U svezi spomenute odnosno nametnute dimenzije komornog u aktualnom životu to jest dokumentarnom filmu, treba navesti film Povuci-potegni Nevena Hitreca. Njegov uradak može biti najbolje opisan kao spoj naslova dva poznata hrvatska dokumentarca – Što sa sobom preko dana Ivone Juke, te Dvoboj Katarine Zrinke Matijević. Tema je naravno nastojanje roditelja da očuva edukativni kontinuitet kod djevojčice koja ne ide u školu, već u uvjetima vlastitog doma treba očuvati svoje radne navike, kao i zdrav način života. Također je neophodno navesti i film Uzorno vladanje redatelja Audriusa Mickevičiusa i Nerijusa Mileriusa koji govori o životu zatvorenika u jednom zatvoru. Osim toga, tematika života odnosno osuđenost na prinudnu zatvorenost bila je i u fokusu filma Sjene bez sunca Mehrdada Oskoueia, koji priča o životu maloljetnih djevojaka u  iranskom maloljetničkom pritvornom centru.

U filmu Za Samu Waad Al-Khateab i Edwarda Watsa, redateljica kamerom iz ruke bilježi rat u svim mučnim detaljima. Njezin muž radi kao liječnik u jednoj od nekoliko preostalih bolnica u gradu, koja itekako biva filmski zahvalno mjesto. Nažalost prisutan je konstantan dolazak raznih unesrećenih, te time dana zdravstvena ustanova biva mjesto zadovoljenja osnovna dva uvjeta filma – permanentne izmjene slika, te snažne dramaturgije, odnosno patosa ostvarenog posredstvom prisutne krvi, znoja, suza, sluzi i raznih drugih bioloških ljudskih elemenata.

Yann Arthus-Bertrand nakon njegove posjete Zagrebu i ZagrebDoxu 2016. sa svojim filmom Ljudski (Human, 2015.), ovaj put u strukturnom smislu je u korežiji s Anastasiom Mikovom uradio jedan jako sličan film, naslovljen Žena (Woman 2019.). Samo ime očito sve govori o sadržaju filma, te se i ovaj put radi o antropologijskoj studiji na razini cijelog planeta, s preko 2500 portreta žena iz 50 zemalja. Stoga se publika i ovaj put mogla sresti s jednim krajnje kompleksnim filmskim djelom vrijednim poštovanja, te kolosalnim istraživačkim i organizacijskim radom u produkciji filmske kuće Hope Production.

Također je neizostavno spomenuti rumunjski film Kolektiv (2019.) autora Alexandera Nanaua o borbi novinara koji su otkrili da bolnice koriste razrijeđena dezinfekcijska sredstva zbog čega su desetine pacijenata u bolnici umrle. Film prati tehnokratsko funkcioniranje privremene vlade kao i korumpiranost zdravstvenog sustava.

Program Retrospektive bio je posvećen hrvatskom dokumentaristu Goranu Deviću i njegovim filmovima Dvije peći za udarnika Josipa Trojka, Tri te Uvozne vrane.

Osim spomenutih filmova na festivalu je bilo još zanimljivih filmova naravno, te pojedini također zaslužuju pojedinačnu analizu.

Tako je prošao ZagrebDox 2020. koji je svoju primarnu zadaću itekako ispunio, a to je da je bilo najvažnije očuvati kontinuitet postojanja festivala.

Uz nadu da će sljedeća izdanja vrlo skoro biti u mnogo normalnijim uvjetima, kako za one koji gledaju i vole filmove, tako i za same autore dokumentarnih i ostalih filmskih formi!

]]>
Thu, 15 Oct 2020 18:38:31 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14488/zagrebdox-2020---reduciran-i-distanciran
Animafest u jesenskom izdanju! http://www.filmski.net/vijesti/filmski/animirani-film/14471/animafest-u-jesenskom-izdanju Animafest u jesenskom izdanju! ]]> U Francuskom paviljonu Studentskog centra održana je konferencija za medije uoči početka 30. Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta Zagreb 2020. koji se od 28. rujna do 3. listopada održava u Kinu SC, Teatru &TD, Kinoteci te na brojnim drugim gradskim lokacijama. Filmski program čini više od 300 filmova iz 40 svjetskih zemalja, a uz prestižna natjecanja tu su i fokus na kinematografiju Mađarske, program Majstori animacije s retrospektivama Georgesa Schwizgebela, Pavla Štaltera i hrvatskih klasika iz 1972., proslava 60. godišnjice festivala u Annecyju, Animafest PRO sa znanstvenim skupom Animafest Scanner VII i masterclassovima, trostruki izložbeni program te bogat Program za djecu i mlade. Članove žirija i ugledne goste, hrvatske filmove u međunarodnim i hrvatskim konkurencijama i detalje atraktivnih programa predstavili su umjetnički ravnatelj festivala Daniel Šuljić, producentice festivala Matea Milić i Paola Orlić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba Milana Vuković Runjić te autori hrvatskih filmova u Animafestovim natjecanjima Matija Pisačić, Tvrtko Rašpolić, Lucija Mrzljak i Kata Gugić. Porukom se okupljenima obratila i Zagrebačka banka, sponzor Natjecanja studentskog filma. Daniel Šuljić pozdravio je okupljene u ime festivala koji je od 1972. u samom svjetskom vrhu i predstavlja jednu od najznačajnijih kulturnih manifestacija grada Zagreba, podsjetivši i kako Animafestov Grand Prix kvalificira za Oscara, European Animation Award i Annie Awards. Stoga je za Animafest 2020 i prijavljeno ukupno više od 1800 filmova. S posebnim zadovoljstvom Šuljić je naglasio i 4 hrvatska filma u ovoj najjačoj svjetskoj konkurenciji: Arku Natka Stipaničeva, hrvatsko-srpsku koprodukciju Umorstvo u katedrali Matije Pisačića i Tvrtka Rašpolića, spot The Closing Door Lucije Mrzljak za pjesmu oskarovca i dobitnika Emmyja Glena Hansarda te hrvatsko-estonski Toomas ispod doline divljih vukova Chintis Lundgren. Izdvojio je i imena neupitnih animacijskih klasika svih generacija, Andreasa Hykadea, Piotra Dumałe, Theodorea Usheva i Atsushija Wade, čiji se novi radovi prikazuju na Animafestu 2020. Također je naglasio raznovrsnost animacijskih tehnika i šarolika tematska opredjeljenja. Šuljić je naveo kako će u žiriju Velikog natjecanja kratkometražnog filma, svojevrsnom svjetskom prvenstvu animacije, biti francuska producentica i programska selektorica Clémence Bragard, animacijska novinarka i producentica filmske glazbe intrigantne biografije Nancy Denney-Phelps, talijanska autorica Martina Scarpelli, doajen našeg eksperimentalnog filma Vladislav Knežević i mlada mađarska zvijezda animacije Réka Bucsi. Pred njima je težak zadatak ocjenjivanja 40 filmova iz 27 zemalja. Žiri za Natjecanja studentskog i hrvatskog filma objedinjen je te ga čine francuski autor i selektor Laurent Crouzeix, kineska umjetnica s francuskom adresom Hefang Wei i banjalučki redatelj, producent i profesor, idejni tvorac Animacikla Mladen Đukić. Scarpelli, Bucsi i Wei boravak u Zagrebu iskoristit će i kako bi održale masterclassove namijenjen profesionalcima, ali otvorene i široj javnosti. Masterclassovi, njih ukupno 7 među kojima se ističe i onaj Petera Ramseyja o nastanku Oscarom nagrađenog filma Spider-Man: Into the Spiderverse, dio su programa Animafest PRO kojega je perjanica, kao i svake godine, međunarodni simpozij o suvremenoj animaciji Animafest Scanner VII (29. i 30. 9., Teatar &TD), također besplatan i otvoren za javnost. Scanner se sastoji od 3 panela, posebnu pažnju privlači tema "Žene u animaciji", dok je pozvani govornik dobitnik Animafestove Nagrade za izniman doprinos proučavanju animacije Chris Robinson. Sve projekcije Natjecanja studentskog filma, koje broji 40 djela, besplatne su zahvaljujući sponzorstvu Zagrebačke banke. Zagrebačka banka prepoznala je vrijednosti Animafesta Zagreb koji je, u svojih 30 izdanja postao jedan od ključnih festivala animacije u svijetu i mjesto na kojem se djeca, mladi i odrasli uče vrijednostima poput kreativnosti, razmjene ideja, inovativnosti i raznolikosti. Upravo zato i ove smo godine podržali i omogućili projekcije na otvorenom koje su najavile još jedno bogato izdanje festivala, kao i besplatan ulaz na sve projekcije Natjecanja studentskog filma te nagradu za Najbolji studentski film. Sada više nego ikad važno nam je podržati vrijedne kulturne projekte. Unatoč svim izazovima koje je ova godina stavila pred organizatore festivala, čestitamo na organizaciji i veselimo se otvaranju festivala – izjavili su iz Zagrebačke banke. Šuljić je također podcrtao nekoliko filmova Natjecanja studentskog filma, primjerice poljski Portret žene temeljen na pjesmi nobelovke Wisławe Szymborske, ujedno i jedan od filmova poteklih s Poljske škole za film, televiziju i kazalište u Łódźu, dobitnice Nagrade za najbolju školu animacije Animafesta 2020. Boje naše zemlje u studentskoj konkurenciji brane Kata Gugić (Cockpera) i Sunčana Brkulj (I'm Not Feeling Very Well), dok temeljit uvid u aktualnu hrvatsku animiranu produkciju nudi Natjecanje hrvatskog filma s ukupno 19 djela, među kojima su, primjerice, novi filmovi Marka Tadića i Lucije Bužančić te dosta studentskih filmova s Odsjeka za animirani film i nove medije ALU Zagreb. Na posebnoj projekciji 1. 10. (Kino SC, 22 sata) bit će, pak, prikazana hrvatska premijera dugometražnog filma Dalibora Barića Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa. Matea Milić govorila je o animacijskoj kinematografiji Mađarske – zemlje u fokusu Animafesta 2020. Kroz 6 opsežnih programa koje kurira povjesničarka animacije Anna Ida Orosz obuhvaća se više od stotinu godina bogate animiranofilmske povijesti naše susjede, s posebnim naglaskom na suvremeno žensko pismo. Među uglednim gostima festivala, kojih je ove godine više od 70, Paola Orlić posebno je istakla dobitnika festivalske Nagrade za životno djelo Georgesa Schwizgebela, velikana švicarske i svjetske animacije koji dolazi već na otvaranje festivala 28. rujna, baš na svoj 76. rođendan. Schwizgebel je veliki prijatelj Animafesta i najnagrađivaniji autor u festivalskoj povijesti, koji je usprkos visokoj dobi i svjetskoj pandemiji odlučio doći u Zagreb. U ljepotu njegove znamenite tehnike slikanja na foliji nadahnute klasičnom likovnošću i glazbom publika Animafesta moći će se uvjeriti na retrospektivi u sklopu programa Majstori animacije, a retrospektivu prati i izložba "Majstor poetskih vizija" koja se održava 28.9. – 2.10. u Galeriji Kranjčar (12-19 sati, svečano otvaranje 29. 9. u 18). Druga značajna izložba koja se održava u sklopu Animafesta nosi naziv Iza kulisa 2, odvija se u prostorima ULUPUH-a (29. 9. – 3. 10., 10-20 sati, svečano otvaranje 30. 9. u 13:30) te okuplja making of radove autora čiji su filmovi zaslužili nastup u Velikom natjecanju. Na konferenciji za medije istaknute su i špica te ilustracija Animafesta 2020 japanske autorice Yoriko Mizushiri. Ovoj animatorici osebujne estetike Animafest priređuje retrospektivu koja će po svome obimu i značaju biti relevantna i u globalnom kontekstu. Autorice vizualnog identiteta su, pak, Ana Kunej i Alma Šavar iz dizajnerskog studija Kuna zlatica. U retrospektivnim programima Animafesta 2020 zaslužno mjesto pripada i Zagrebačkoj školi crtanog filma – uz tradicionalni osvrt Borivoja Dovnikovića Borde, ovoga puta na 1972. godinu, Animafest 2020 odaje počast Pavlu Štalteru, jednom od istaknutih autorskih osobnosti Škole. Matea Milić je također uputila na proslavu 60. rođendana festivala u Annecyju, najvećeg svjetskog festivala animacije koji u Zagrebu prikazuje bisere francuske animacije u izboru umjetničkog ravnatelja Marcela Jeana, ali i kasnonoćni program WTF s radikalnijim novim 18+ filmovima. U skladu s time, velik broj gostiju ove godine dolazi upravo iz Francuske. Iako se ove godine zbog poznatih okolnosti manji dio programa Animafesta odvija na otvorenom negoli što se to uobičajilo proteklih godina, najvažniji hrvatski filmski festival ipak "zaposjeda" brojne gradske lokacije, a o toj tradicionalnoj vezi Zagreba i Animafesta govorila je Milana Vuković Runjić. Ovogodišnji Animafest posebno nam je dragocjen, ne samo zato što je trideseti, već i zato što se odvija u vrlo neobičnim i složenim okolnostima. Ni pandemijski uvjeti ni stalne trešnje ne mogu nam stati na kraj pa će se i ove godine Animafest odviti na raznim lokacijama , a meni je osobito drago što će biti prisutan u brojnim kvartovima u suradnji s kulturnim centrima. Lista autora i filmova doista je dojmljiva s više od 300 filmova. To je pravi slap fantastičnih filmova i dokaz da nećemo posustati i da nam nikakvi teški uvjeti neće stati na kraj – rekla je Vuković Runjić. Matea Milić istakla je kako se Animafest 2020 odvija u potpunosti u skladu s mjerama i preporukama za sprečavanje širenja bolesti COVID-19. Kako zbog pandemije koronavirusa Animafest 2020 ne može, kao što je to činio prethodnih godina, ugostiti više od 2000 mališana u kinu, omogućeno je besplatno online praćenje u školama i vrtićima Natjecanja filmova za djecu – također međunarodne konkurencije za koju filmove bira medijska psihologinja Martina Peštaj i kategorizira ih prema uzrastu. Osim natjecanja, tu je i atraktivan Obiteljski program, idealan za gledanje u pratnji roditelja. Osim u Kinoteci, uobičajenom središtu Animafestova Programa za djecu i mlade, u nedjelju 4. listopada Obiteljski program dolazi i u Travno, Trešnjevku, Dubravu, Sesvete i Maksimir, u sklopu programa Animafest u Vašem kvartu. Ulaz na sve programe u kulturnim centrima Grada Zagreba je besplatan. Obiteljski program počinje već ove subote 26. 9. u Kinoteci s prvim Obiteljskim programom i u Kinu Metropolis MSU-a s dugometražnim filmom Slavna invazija medvjeda na Siciliju Lorenza Mattottija. Radionicu optičkih igračaka za djecu u Medijateci Francuskog instituta vodit će Antonija Veljačić (3. 10., prijave na: radionice@institutfrancais.hr). Pri kraju konferencije za medije okupljenima su se obratili i autori hrvatskih filmova u Animafestovim natjecanjima. Veselimo se projekciji uživo. Mi smo film radili zbog publike i svaka prilika da ga javno prikažemo nas raduje. Hoće li se film Umorstvo u katedrali razviti u animiranu seriju ovisit će o interesu i priljevu sredstava – rekli su Matija Pisačić i Tvrtko Rašpolić. The Closing Door je animirani spot koji sam radila u suradnji s Glenom Hansardom iz Irske. Upoznali smo se u Estoniji nakon njegovog koncerta. Javio mi se jer mu se svidjelo što radim. Od njega sam dobila cijeli album i mogla sam odabrati pjesmu za koju ću napraviti spot – kazala je Lucija Mrzljak. Za Cockperu sam ideju dobila čim sam pročitala Ezopovu kratku priču. Spojila sam je s operom jer sam ljubitelj kazališta, radila sam i scenografije i kostimografije. Jako se veselim projekciji jer sam kroz volontiranje na Animafestu prije desetak godina razvila interes za animaciju - zaključila je Kata Gugić. 

Ulaznice i festivalske iskaznice mogu se kupiti online na: animafest.kupiulaznicu.hr. te tijekom festivala na blagajni Kina SC. Festivalski paket od 200 kuna uključuje iskaznicu s kojom se ulazi na sve projekcije (osim svečanog otvaranja) i promotivne materijale Animafesta. Iskaznica se podiže u Uredu za akreditacije u predvorju Kina SC od 28. rujna. Redovna ulaznica za Veliko natjecanje i Best Of stoji 30 kuna, a sve ostale programe 25 kuna. Ulaz na projekcije Natjecanja studentskog filma, programe koji su posebno označeni u rasporedu, Animafest PRO te na popratna događanja je besplatan

]]>
Wed, 23 Sep 2020 10:37:51 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/animirani-film/14471/animafest-u-jesenskom-izdanju
Izvanredni ZagrebDox u SC-u! http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14474/izvanredni-zagrebdox-u-sc-u Izvanredni ZagrebDox u SC-u! ]]> Ovogodišnje posebno izdanje ZagrebDoxa održat će se od 4. do 11. listopada u Kinu SC i Teatru &TD Studentskog centra u Zagrebu. Nakon što je u ožujku radi nepovoljne epidemiološke situacije neposredno uoči otvaranja odgođen, najznačajniji domaći festival dokumentarnog filma u smanjenom će se opsegu i uz poštivanje svih epidemioloških mjera održati u novom terminu i lokaciji pa će tako ljubitelji dokumentaraca ipak imati prilike pogledati pedesetak filmskih naslova odabranih za ovogodišnje festivalsko izdanje. Kino SC, po broju sjedećih mjesta najveća kinodvorana u Zagrebu, odabrano je kao nova lokacija jer omogućuje da, uz maksimalno pridržavanje epidemioloških mjera, filmove pogleda najveći broj gledatelja.

Središnji dio programa činit će, kao i dosad, natjecateljski program podijeljen u kategorije međunarodne i regionalne konkurencije, gdje će pažljivo odabrani naslovi pružiti gledateljima uvid u recentnu produkciju i aktualne autorske preokupacije, donoseći niz ostvarenja koji na zanimljive načine istražuju različite suvremene teme i fenomene ili upoznaju s intrigantnim osobnim pričama i živopisnim pojedincima. U popratnom filmskom programu Best of the Rest bit će prikazano dvadesetak odabranih filmova iz ovogodišnjih službenih programa; između ostaloga bit će prikazan i retrospektivni program posvećen nagrađivanoj britanskoj redateljici nominiranoj i za Oscara, Lucy Walker, koja će ujedno održati i online masterclass predavanje u sklopu programa ZagrebDox Pro.

Detaljnije informacije o programu posebnog izdanja ZagrebDoxa, rasporedu filmova te kupovini ulaznica bit će objavljene uskoro na službenoj internetskoj stranici zagrebdox.net.

ZagrebDox se održava uz potporu Grada Zagreba i Hrvatskog audiovizualnog centra, a ZagrebDox Pro uz potporu programa Kreativna Europa – Potprogram MEDIA. Generalni sponzor festivala je Hrvatski telekom.

]]>
Tue, 15 Sep 2020 09:38:42 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dokumentarni-film/14474/izvanredni-zagrebdox-u-sc-u
Otvoren 26. Sarajevo Film Festival http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14469/otvoren-26-sarajevo-film-festival Otvoren 26. Sarajevo Film Festival ]]> Festival Sarajevo Film Festival je zabilježio novi rekord: svjetsku premijeru filma Pjera Žalice 'Koncentriši se, baba' u prva dva sata prikazivanja na festivalskoj online platformi ondemand.sff.ba pogledalo je skoro 14.000 ljudi u 42 zemlje. Film će biti dostupan i sljedećih sedam dana na ovoj platformi u cijelom svijetu. Dio članova filmske ekipe, uoči projekcije, simbolično se fotografisao na crvenom tepihu ispred sarajevskog Narodnog pozorišta.

Svi programi Sarajevo Film Festivala, kao i film KONCENTRIŠI SE, BABA prikazuju se na na online platformi ondemand.sff.ba. Prije svjetske premijere filma KONCENTRIŠI SE, BABA, publiku je videoporukom pozdravio i poželio joj dobrodošlicu na online izdanje festivala Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala.

Ceremoniju otvarenja vodila je bosanskohercegovačka glumica Belma Salkunić, čime je nastavljena tradicija da Sarajevo Film Festival otvaraju mladi i prespektivni bosanskohercegovački glumci i glumice.

]]>
Sun, 16 Aug 2020 11:07:53 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14469/otvoren-26-sarajevo-film-festival
Pratite 26. Sarajevo Film Festival ondemand http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14468/pratite-26-sarajevo-film-festival-ondemand Pratite 26. Sarajevo Film Festival ondemand ]]> Sarajevo Film Festival ovom platformom filmskim autorima pruža mjesto gdje mogu prikazati svoja ostvarenja, a festivalskoj publici omogućava uvid u najbolje od regionalne i svjetske produkcije. Prijavom na ondemand.sff.ba imate priliku gledati najnovije filmove iz domaće, regionalne i svjetske produkcije na svom uređaju. Zahvaljujući festivalskoj online platformi, publika ima priliku doživjeti posebno filmsko iskustvo u društvu i na lokaciji koju sami izaberu.

Na ondemand.sff.ba dostupni su svi programi Sarajevo Film Festivala. Takmičarski program – igrani film, Takmičarski program – dokumentarni film, Takmičarski program - kratki film, Takmičarski program – studentski film, Open Air program i Pretpremijere serije ponudiće publici niz svjetskih i internacionalnih premijera. Presjek najboljih regionalnih filmova iz protekle godine moći ćete pratiti u okviru programa U fokusu. Program Posvećeno donosi filmove ovogodišnjeg dobitnika Počasnog Srca Sarajeva, meksičkog reditelja Michela Franca. Predstavićemo i brojna recentna ostvarenja svjetske kinematografije u okviru festivalskih sekcija Kinoscope, Summer Screen, Dan ljudskih prava, SFF Partner Presents, Suočavanje s prošlošću, Dječiji program, TeenArena, a pregled bh. filmskih ostvarenja iz protekle godine donosi program BH film.

Publika festivala moći će pogledati i brojne prateće sadržaje, među kojima su i Masterclass razgovori s pet renomiranih filmskih stvaralaca: ovogodišnjim dobitnicima Počasnog Srca Sarajeva Madsom Mikkelsenom i Michelom Francom, Michelom Hazanaviciusom, Bérénice Bejo i Rithyjem Panhom. Program Masterclass razgovora realizuje se u saradnji sa uglednim filmskim magazinom Variety iz Los Angelesa i bit će dostupan širom svijeta preko Variety Streaming Rooma. Razgovore o trendovima u savremenoj filmskoj industriji, u kojima će učestvovati i najznačajniji filmski profesionalci iz čitavog svijeta, također ćete moći pratiti na ondemand.sff.ba, kao dio programa CineLink Talks, koji je realiziran u saradnji s Documentary Campusom i renomiranim filmskim magazinom Screen International.

Ondemand.sff.ba je VOD (video on demand) platforma koja vam omogućava pretplatu na kompletan program dostupan 7 dana, ali i mogućnost izbora pojedinačnih naslova, paketa filmova i pratećih sadržaja. Sa ondemand.sff.ba Sarajevo Film Festival je u mogućnosti da svoj program ponudi publici gdje god se ona nalazila u svijetu. Sadržaj VOD platforme ondemand.sff.ba će biti dostupan za gledanje na datumima naznačenim na svakom pojedinačnom filmu.

Sadržaj platforme dostupan je na različitim teritorijima:

1. Filmovi dostupni za gledanje u Bosni i Hercegovini;
2. Filmovi dostupni za gledanje u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji;
3. Filmovi dostupni za gledanje u cijelom svijetu.

Paketi, odnosno dostupnost sadržaja, isključivo su uslovljeni prikazivačkim VOD pravima za teritorije za koje je Sarajevo Film Festival bio u mogućnosti da obezbjedi prava za prikazivanje.

Filmovi dostupni za gledanje na navedenim teritorijima su raspoređeni u pakete, tako da možete provjeriti prije kupovine koji su sve filmovi dostupni na vašoj teritoriji. Moguće je kupiti, odnosno iznajmiti sve filmove koji su dostupni na vašoj teritoriji kupovinom paketa, a takođe je moguće iznajmiti pojedinačne filmove za gledanje. Nakon kupovine, odnosno na datum koji je naznačen na svakom filmu, film će biti dostupan za gledanje. Nakon što započnete gledanje prvi put, imate 48 sati da odgledate film. Film je moguće stopirati, gledati od početka, ili nastaviti gledanje od trenutka na kojem ste zaustavili.

Festival počinje svjetskom premijerom filma "Koncentriši se, baba" Pjera Žalice 14. augusta.

]]>
Tue, 11 Aug 2020 10:59:51 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14468/pratite-26-sarajevo-film-festival-ondemand
Počasno Srce Sarajeva Madsu Mikkelsenu http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14465/pocasno-srce-sarajeva-madsu-mikkelsenu Počasno Srce Sarajeva Madsu Mikkelsenu ]]> Mads Mikkelsen dobitnik je nagrade Počasno Srce Sarajeva 26. SFF-a te će tijekom festivala održati Masterclass koji će festivalska publika biti u prilici pogledati online, na platformi ondemand.sff.ba.

Mads Mikkelsen je rođen 1965. godine u Danskoj, gdje je stekao obrazovanje u Školi dramskog teatra u Aarhusu. Glumac porijeklom iz Kopenhagena je svoju profesionalnu karijeru započeo kao gimnastičar i plesač, postojano radeći na pozorišnim, televizijskim i filmskim projektima da bi konačno postao najveća muška zvijezda u Danskoj i Skandinaviji. Mikkelsenov filmski debi je bila glavna uloga u uspješnoj internacionalnoj krimi drami "Diler" iz 1996. godine, prvom dijelu trilogije koju je režirao Nicolas Winding Refn. Istu ulogu opakog dilera i narkomana je reprizirao u željno iščekivanom nastavku "Krv na mojim rukama: Diler 2". Za ovu ulogu je primio nagradu Robert za najboljeg glumca od Danske filmske akademije i nagradu Bodil za najboljeg glumca od Danskog udruženja filmskih kritičara.

2006. godine Mikkelsen je odigrao ulogu glavnog negativca pod imenom Le Chiffre u filmu o Jamesu Bondu "Casino Royale". Film je dobio pozitivne kritike i ostvario globalnu zaradu preko 594 miliona dolara, čime je preuzeo titulu James Bond filma sa najvećom zaradom. Iste godine Mikkelsen je odigrao glavnu ulogu u za Oscara nominovanom filmu "Poslije vjenčanja" u režiji dobitnice Oskara za režiju Susanne Bier. 2009. godine je ponovo udružio snage s danskim rediteljem Nicolasom Windingom Refnom u filmu "Uspon Valhalle". Premijera filma je održana na 66. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji. 2010. godine je nastupio kao Draco u fantastičnoj 3D avanturi "Sudar titana". Film je režirao Louis Leterrier, dok je za distribuciju bio zadužen Warner Brothers. 2011. Mikkelsen je odigrao ulogu Rocheforta u 3D adaptaciji "Tri mušketara" u režiji Paula W.S. Andersona. U filmu "Kraljevska afera" Mikkelsen je igrao ulogu Johanna Friedricha Struenseea, njemačkog ljekara koji je stekao povjerenje duševno oboljelog Kralja Christiana VII, da bi zatim imao ljubavnu aferu sa njegovom suprugom, Kraljicom Caroline Mathilde. Ovaj historijski film koji je napisao i režirao Nikolaj Arcel je premijerno prikazan u takmičarskom programu 62. Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu 2012. i na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 2012. godine. Na Filmskom festivalu u Cannesu 2012. Mads Mikkelsen je primio nagradu za najboljeg glumca za ulogu u filmu "Lov" Thomasa Vinterberga. U njemu, Mikkelsen igra odgajatelja u vrtiću u malom danskom selu, kojeg pogrešno optuže za zlostavljanje djece. Nakon premijere u Cannesu film je iste godine prikazan na Filmskom festivalu u Tellurideu i Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu, a od proljeća 2013. distribuira ga kompanija Magnolia Pictures. Mikkelsen je nastupio i u filmu "Neizbježna smrt Charlieja Countrymana" u ulozi Nigela, nasilnog kriminalnog bossa. U režiji Fredrika Bonda, film je premijerno prikazan u januaru 2013. na Sundance Film Festivalu, a prikazan je i u sklopu takmičarskog programa na 63. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu u februaru 2013. godine.

Mads Mikkelsen je posebno poznat po ulozi u seriji "Hannibal" (2013-2015) koju je za NBC kreirao Bryan Fuller. U seriji Mikkelsen igra uspješnog psihologa i sociopatskog serijskog ubicu dr. Hannibala Lectera, zasnovanog na liku iz romana Thomasa Harrisa. Mikkelsen je za svoj rad dobio posebno priznanje kada je imenovan za člana prestižnog žirija na Filmskom festivalu u Cannesu 2016. godine. Iste godine se pojavljuje i u "Rogue One: Priča iz Ratova zvijezda" i u Marvelovom filmu "Dr. Strange". 2017. je snimio triler pod nazivom "Arktik", u kojem igra glavnu ulogu. Film je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu u maju 2018. Mikkelsen je igrao vodeću ulogu u adaptaciji stripa "Polar" u režiji Jonasa Åkerlunda, objavljenoj na Netflixu 2019. godine. Mads Mikkelsen se pojavljuje u glavnoj ulozi u filmu "Još jedna runda" Thomasa Vinterberga, koji se našao u ovogodišnjoj selekciji Filmskog festivala u Cannesu. Premijera američkog naučnofantastičnog filma "Haos hoda" sa Mikkelsenom u jednoj od glavnih uloga se očekuje 2021. godine.

Program Masterclass razgovora Sarajevo Film Festivala realizuje se u saradnji sa uglednim filmskim magazinom Variety i bit će dostupan širom svijeta preko Variety Streaming Rooma.

]]>
Sat, 8 Aug 2020 10:53:55 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14465/pocasno-srce-sarajeva-madsu-mikkelsenu
Fantastic Zagreb Film Festival - kultni i divlji filmovi http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14464/fantastic-zagreb-film-festival---kultni-i-divlji-filmovi Fantastic Zagreb Film Festival - kultni i divlji filmovi ]]> U oazi Ljetne pozornice Tuškanac danas je na konferenciji za medije predstavljen bogat program 10. Fantastic Zagreb Film Festivala koji će se na Ljetnoj pozornici Tuškanac i u kinu Tuškanac održati od 9. 7. do 19. 7. 2020. 

Program je predstavio direktor festivala Stjepan Hundić u društvu Davorina Horaka iz nakladničke kuće Hangar 7, izdvojivši najznačajnije festivalske hitove i žanrovske evergreene koje će gledatelji imati prilike vidjeti u jedanaest atraktivnih festivalskih dana. 'Iznimno se veselimo ovogodišnjem jubilarnom desetom festivalskom izdanju koji će se odvijati u specifičnim okolnostima za sve nas. Publika je željna kulturnog sadržaja te nam je zadovoljstvo tim veće jer smo prvi filmski festival u Zagrebu koji donosi uživanje u nezaboravnim klasicima i filmovima za sve obožavatelje fantastike.' - izjavio je Stjepan Hundić.

Najpopularniji program Fantastic Retro i ove godine donosi niz žanrovskih klasika koji slave velike jubileje: recentne kultne naslove Sedam (Se7en), Totalni opoziv (Total Recall) s Arnoldom Schwarzeneggerom, Povratak u budućnost i 12 majmuna, nezaboravni evergreen Vremeplov (The Time Machine) iz 1960. godine, vječni klasik njemačkog ekspresionizma i jedan od temljenih filmova žanrovske kinematografije Kabinet Dr. Caligarija koji slavi 100. godišnjicu te kultni film svih kultnih filmova The Rocky Horror Picture Show!    

U ostalim festivalskim programima  10. Fantastic Zagreb prikazuje najnovije žanrovske svjetske hitove: još jedan fantastičan japanski anime Zemlja čudesa (The Wonderland), atraktivan ruski odgovor na Aliena SF horor Sputnik, globalni žanrovski hit, mega napeti SF mystery Morska groznica (Sea Fever), hvaljeni australski horor samo za one s jakim živcima Relikt (Relic), spektakularni SF triler Boja iz svemira (Color Out Of Space) s legendarnim Nicolasom Cageom i krvavo zabavna triler komedija Dođi k tatici (Come To Daddy) u kojem je briljantnu ulogu ostvario Elijah Wood.

U sklopu Fantastic Zagreb Film Festivala održat će se i projekcija animiranog filma Divlji planet (La Planete Sauvage / Fantastic Planet) iz 1973. godine redatelja Renéa Lalouxa, nastao iz pera Lalouxa i Rolanda Topora. Ovaj animirani filmski klasik koji je stekao kultni status fantastično je nadrealno putovanje u svijet halucinacije i okrutnosti koji istovremeno obiluje maštovitom i toplom animacijom iznimne ljepote kroz prizmu snolikog hipnotičkog vizualnog spektakla.

Projekcija filma predviđena je za 17. srpnja 2020. a uoči projekcije održat će se u suradnji s Hangarom 7 promocija romana Stefana Wula «Fanatastični planet» po kojem je Laloux snimio film. 'Hangar 7 je roman objavio u sklopu projekta 'Spekulativna fikcija – prošlost, sadašnjost, budućnost' kojeg je financirala Kreativna Europa kroz natječaj Literary translation.  S nestrpljenjem iščekujemo projekciju filma i predstavljanje romana o kojem će govoriti filmolog Silvestar Mileta.' - rekao je Davorin Horak iz nakladničke kuće Hangar 7.

Kompletan filmski program, cijene ulaznica i ostale informacije dostupne su na službenoj web stranici festivala: fantastic-zagreb.com, a najnovije vijesti i festivalske aktivnosti na Facebook stranici facebook.com/FantasticZagreb

]]>
Sun, 5 Jul 2020 02:10:50 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14464/fantastic-zagreb-film-festival---kultni-i-divlji-filmovi
17. ZFF - sa srcem na (pravom) mjestu! http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14452/17-zff---sa-srcem-na-pravom-mjestu 17. ZFF - sa srcem na (pravom) mjestu! ]]> Na konferenciji za medije održanoj u Hrvatskom glazbenom zavodu predstavljen je program 17. Zagreb Film Festivala. Novo izdanje najveće zagrebačke avanture posvećene ljubiteljima filmske umjetnosti održavat će se tijekom rekordnih 11 dana, od četvrtka do nedjelje, 7. do 17. studenog u kinu Tuškanac, Dvorani KIC, Muzeju suvremene umjetnosti, Narodnom sveučilištu Dubrava, Kulturnom centru Travno, Hrvatskom glazbenom zavodu, F22 – Novoj akademijskoj sceni i HUB385. Festivalski natjecateljski program, popratne i ostale programe na konferenciji su predstavili direktor festivala Boris T. Matić, izvršni direktor Hrvoje Laurenta, producentica Lana Matić i direktor Sektora za marketing za privatne korisnike u Hrvatskom Telekomu Richard Brešković.

„Nalazimo se na početku još jedne, sedamnaeste po redu ZFF priče u koju ulazimo okupani jarkim bojama neona. Čini se da je prošlogodišnji vizual s papirnatim stolicama koje otpuhuje golemi ventilator bio proročanski, a ovogodišnji, neonski koji se naslanja na prepoznatljiv vizual kina Europa nostalgičan, jer su se ostvarile naše slutnje da ćemo nakon više od deset godina u najljepšoj i najvećoj zagrebačkoj kinodvorani završiti kao festival u egzilu. Trajemo čak tri dana dulje kako bismo u novim uvjetima publici uspjeli pokazati sve što smo u posljednjih godinu dana spremali, a to je oko stotinu filmova u dvanaest filmskih programa na osam lokacija u Zagrebu i u još dvadeset hrvatskih gradova. Zahvaljujući podršci kolega iz kina Tuškanac, u koji smo smjestili glavninu natjecateljskog programa i partnerima iz Dvorane KIC, MSU-a, NS Dubrave, KUC Travna, HUB385, F22 i Hrvatskog glazbenog zavoda možemo reći da nismo izbačeni iz sedla odnosno kino-stolica i da u novo festivalsko poglavlje ulazimo sa srcem na (pravom) mjestu“, izjavio je Boris T. Matić.

Boris T. Matić osvrnuo se i na posebnosti selekcije natjecateljskog programa dugometražnog filma: „Posjećivali smo međunarodne festivale i osluškivali svjetski filmski puls te smo na kraju između velikog broja pregledanih filmova odabrali njih jedanaest za natjecateljski program. Svi oni koje zanima kako to izgleda kad se mladost, ludost i hrabrost spoje s filmskom umjetnošću pozivam da dođu na ovogodišnji ZFF i pogledaju vjerojatno najjaču selekciju dosad: prve i druge filmove autor/ica iz cijelog svijeta među kojima su čak četiri kandidata za Oscara – ruski, belgijski, kolumbijski i danski, dobitnik nagrade publike Sundancea, najbolji debitant kanskog Tjedna kritike, pobjednički film Sarajevo Film Festivala i drugi.

Američki redatelj Robert Eggers poznat je po hvaljenom prvijencu Vještica za koji je nagrađen na Sundanceu, a na ZFF-u gledamo njegov drugi film Svjetionik, hipnotizirajuću horor-fantaziju s Robertom Pattisonom i Willemom Dafoeom, koja je u Cannesu osvojila nagradu FIPRESCI. Minimalistička priča o dvojici svjetioničara na zabačenom otoku ima maksimalan učinak jeze koja gledatelje vodi u samo srce ludila. Za Zlatna kolica natječe se i Visoka djevojka, priča o Drugom svjetskom ratu ispripovijedana iz ženske perspektive. Drugi dugometražni film mladog Kantemira Balagova predstavlja Rusiju u ovogodišnjoj utrci za Oscara, a nagrađen je za režiju u kanskom programu Izvjestan pogled.

Nekoliko izuzetnih ostvarenja na ZFF stiže s potpisima latinoameričkih autora, a dva gledamo u glavnom programu. Prvi je kolumbijski kandidat za Oscara Monos, u režiji Alejandra Landesa. Napeti spoj ratnog filma i trilera nudi uznemirujuću i halucinatornu viziju kaosa rata, u kojemu glavnu riječ vode djeca, zbog čega ga kritičari uspoređuju s Apokalipsom danas i Gospodarom muha. Iz Latinske Amerike dolazi i César Díaz, redatelj filma Naše majke, belgijskog kandidata za Oscara, koji se bavi posljedicama građanskog rata u Gvatemali, a osvojio je nagradu za najboljeg debitanta na Tjednu kritike u Cannesu.

Regiju u glavnom programu zastupaju dvije autorice izrazito zanimljivih redateljskih potpisa. Negdje lijepo, nizozemsko-bosanskohercegovački film ceste o iskustvu povratka mlade emigrantice u rodnu BiH u režiji Ene Sendijarević već je osvojio Srce Sarajeva, a kritičari u njenom debitantskom filmu prepoznaju utjecaj Jima Jarmuscha. S Posebnom nagradom žirija u programu Cineasti del presente Festivala u Locarnu na ZFF stiže rumunjsko-srpski film Ivana Grozna Ivane Mladenović, britka autobiografska komedija o ženi na rubu živčanog sloma i svakodnevnim neurozama unutar male zajednice. Redateljica, prijatelji i obitelj u filmu glume sami sebe, a u jednoj od sporednih uloga briljira autoričina baka.

U glavnom programu gledamo i debitantski film australske autorice Shannon Murphy, koju kritičari dosta uspoređuju s Jane Campion. Mladost i ludost, smijeh i suze, ljubav i bol savršeno se nadupunjuju u Mliječnim zubima. Shannon trenutno režira treću sezonu nagrađivane HBO-ove serije Killing Eve, a ljubitelji TV serija mogli bi prepoznati ime redatelja crnohumorne drame Patrick. Tim Mielants jedan je od redatelja TV serije Peaky Blinders, a na ZFF-u gledamo njegov igrano-filmski debi čija je radnja smještena u nudistički kamp. Sjajnom i potpuno razgolićenom glumačkom ansamblu pridružio se novozelandski glumac Jemaine Clement (Orao protiv morskog psa, Kad padne mrak).

Dvije punokrvne drame na ZFF stižu iz Skandinavije. Kraljica srca danski je kandidat za Oscara, a premijerno je prikazan na Sundanceu gdje je osvojio Nagradu publike. Ova erotska drama u režiji May el-Toukhy o aferi uspješne odvjetnice i njezinog znatno mlađeg posinka, otvara cijeli niz moralnih i etičkih pitanja. Iz radionice producenata filmova Rubena Östlunda stiže norveško-švedska sociodrama Pazi na djecu Daga Johana Haugeruda koja kroz priču o nesreći s kobnim posljedicama u koju su bila uključena djeca političkih oponenata zadire u samo srce ideje tolerancije.

Filmovi koji uokviruju ovogodišnje festivalsko izdanje također se dotiču politike. Na otvorenju gledamo šarmantnu francusku dramediju Alice i gradonačelnik Nicolasa Parisera o nekoć ambicioznom gradonačelniku Lyona „koji se osjeća poput skupocjenog i moćnog automobila bez goriva“ i njegovom odnosu s mladom filozofkinjom koja ima zadatak naoružati ga novim, progresivnim idejama. Festival zatvara politička satira Bosonogi car u režiji Jessice Woodworth i Petera Brosensa, koji se kao dvanaesti naslov prikazuje u glavnom programu izvan konkurencije. Nastavak komedije Kralj Belgijanaca (ZFF 2016.) s Udom Kierom i Geraldine Chaplin nosi hrvatski koprodukcijski potpis (Propeler Film) te je u potpunosti snimljen u Hrvatskoj.

Međunarodni natjecateljski program kratkometražnog filma uključuje 10 naslova među kojima Posljednja slika o ocu Stefana Đorđevića nagrađen Srcem Sarajeva u kategoriji kratkometražnog filma, novi film kanskog pobjednika, kineskog redatelja Qiua Yanga Odustajanje te Kraljevstvo tvoje Roberta Seana Dunna, čiji je kratki film Hvala bogu da smo Britanci nagrađen posebnim priznanjem na ZFF-u 2017. U Kockice, natjecateljski program domaćeg kratkog metra također je uvršteno 10 filmova. Među njima su autori(ce) čija su ostvarenja već prikazana ili nagrađena u ovom popularnom programu, poput Dubravke Turić (Tina), Judite Gamulin (Sedra), Tomislava Šobana (Krhko), Josipa Lukića (Južno voće), Jakova Nole (Kućica), Lovre Mrđena (The Stamp) i Filipa Mojzeša (Groblje slonova). Nova imena u Kockicama su Zoran Stojkovski (Valcer za 1. maj),  Bojan Radanović (Slova), Rino Barbir (Druker) i Jasmina Beširević, čiji film Posljednja kino predstava, o neformalnom domaru i dobrom duhu kina Europa, Joži, prikazujemo izvan konkurencije.“

Uz glavni program dugometražnog i kratkometražnog filma ZFF ima dva dodatna natjecateljska programa. Programe Ponovno s nama i PLUS predstavio je Hrvoje Laurenta: „Ponovno s nama jedan je od najprepoznatljivijih ZFF-ovih programa s obzirom da se u njemu prikazuju filmovi autora čiji rad ZFF kontinuirano prati kroz festivalski program ili kino distribuciju. Velika novost ovogodišnjeg izdanja je da će o najboljem filmu odlučivati – publika. Uz dugoočekivani Jojo Rabbit Taike Waititija, crnu komediju o Hitleru sa Scarlett Johansson nastalu u Disneyjevoj produkciji, gledamo islandski Milijeko Grímura Hákonarsona (Ovnovi, ZFF 2016.) koji kritika uspoređuje s kino uspješnicom Tri plakata izvan grada, O beskraju švedskog apsurdista Roya Anderssona, plesnu melodramu Ema čuvenog čileanskog redatelja Pabla Larraina (Jackie, Neruda) i brazilsku SF dramu Božanska ljubav u režiji Gabriela Mascara (Neonski bik, ZFF 2016.).  Natjecateljski program PLUS pak odiše mladenačkim duhom jer filmove u njemu odabiru i nagrađuju zagrebački srednjoškolci. Za ovogodišnje izdanje odabrali su pet filmova: Nek bude svjetlost Marka Škopa (slovački kandidat za Oscara), Mlada ljubav finske autorice Selme Vilhunen (pobjednik programa Generacija 14plus Berlinskog filmskog festivala), nizozemski Druga šansa redatelja Willema Boscha, slovenski Ne zaboravi disati u režiji Martina Turka, te višestruko nagrađen pobjednički film Pulskog filmskog festivala Dnevnik Diane Budisavljević u režiji Dane Budisavljević.“

Poznati su i članovi žirija 17. ZFF-a. O najboljim filmovima u natjecateljskom programu dugometražnog filma odlučivat će žiri u sastavu: redateljica Dana Budisavljević, redatelj Elmir Jukić i redateljica Ágnes Kocsis. Žiri međunarodnog kratkometražnog glavnog programa i programa Kockice čine: scenarist Stefan Bošković, direktorica Klasik TV-a Maja Jelisić Cooper te redatelj Mladen Stanić. Filmove iz programa Ponovno s nama ocjenjuje publika, a filmove iz programa PLUS ocjenjuje srednjoškolski žiri u sastavu: Maja Vuković, Lea Magzan, Lina Jelena Galijatović, Klara Mišković i Tina Grgić.

Direktor Zagreb Film Festivala, Boris T. Matić predstavio je i bogat ovogodišnji popratni program. „Uz stalne i popularne programe Velikih 5, Dani LUX filma, Moj prvi film i Bibijada, ove godine predstavljamo dva nova. Povijest egzila beskonačna je priča koja jedan od svojih vrhunaca doživljava upravo danas i u našem najbližem susjedstvu. Pod selektorskom palicom kritičarke Diane Nenadić, a povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, donosimo program Fragmenti egzila koji će na malom uzorku pokazati kako su na različite aspekte tog neiskorjenjivog fenomena reagirali neki od glasovitih europskih filmaša: Jerzy Skolimowski, Rainer Werner Fassbinder, Želimir Žilnik, Jean-Pierre Dardenne i Ulrich Seidl. Zanimljiv je i program Dva Berlina - Filmom preko zida, koji su povodom 30. obljetnice pada berlinskog zida pripremili Restart i Dokukino KIC u suradnji s Goethe-Institutom Kroatien i ZFF-om.

Izbor filmova iz pet najvećih europskih kinematografija i ove godine gledamo u programu Velikih 5 koji ZFF ostvaruje u suradnji s mrežom kulturnih instituta Europske unije u Hrvatskoj (EUNIC). Očekuje nas otkačena romantična komedija Predivan život Nicolasa Bedosa s velikim francuskim zvijezdama Danielom Auteuilom i Guillaumeom Canetom, film o životu prvog mafijaškog pokajnika, ujedno talijanski kandidat za Oscara; Izdajnik u režiji veterana Marca Bellocchija; Lara, dugoiščekivani drugi film njemačkog redatelja Jana Olea Gerstera koji je u Karlovim Varima osvojio tri nagrade, britanski Samo ti, bolno iskren film o žudnji i intimnosti redateljice Harry Wootliff, te španjolski Ljeto u Madridu Jonása Truebe, atmosferična drama koju je nagradila kritika u Karlovim Varima. Moj prvi film: In Memoriam selektora Nenada Polimca ove godine predstavlja prve filmove velikih autor/ica koji/e su nedavno preminuli: Agnès Varde, Miloša Formana, Dušana Makavejeva, Georgea A. Romera i Nicholasa Roega, a u Danima LUX filma gledamo finaliste Nagrade LUX koju dodjeljuje Europski parlament za uspjeh u europskom filmu: Bog postoji, njeno ime je Petrunija makedonske redateljice Teone Strugar Mitevske te španjolsko-francuski triler o korumpiranom političaru Vlast u režiji Rodriga Sorogoyena. Tijekom Dana LUX filma finalisti se prikazuju u 28 država EU-a na 24 jezika. Ove godine Dani LUX filma održavaju se u nedjelju, 17. studenog u kinu Tuškanac. Bibijada, jedan od najdugovječnijih ZFF-ovih programa, koji će ove godine doživjeti svoje 13. izdanje, namijenjen je osnovnoškolskim filmoljupcima. Tema aktualne Bibijade  – klimatske promjene - potaknuta je aktualnostima među djecom i mladima te globalnim pokretom mladih za klimu koji je pokrenula Šveđanka Greta Thunberg. Za još mlađu publiku (3+) koja se prvi put susreće s filmovima na velikom platnu, ponovno u goste s KinoKino Festivala stiže program kratkometražnih naslova Moj prvi odlazak u kino. Filmovi dječjeg programa prikazivat će se u Kinu Tuškanac, MSU-u, NS Dubravi i KUC Travnom.“

Program INDUSTRIJE, ZFF-ove platforme za edukaciju i umrežavanje profesionalaca predstavila je producentica ZFF-a Lana Matić: „Program Industrija će tijekom osam dana i ove godine predstaviti niz predavanja, panela i radionica te pitching forum čak 7 studentskih projekata iz regije. Uz redovne programe, poput radionice Moja prva videoigra namijenjene djeci od 7 do 14 godina, a u suradnji s HUB385, i radionice Moj prvi scenarij u suradnji s DHFR-om, dotaknut ćemo se i umjetnosti izrade scenarija za televiziju, videoigara ali i teme filmske glazbe. Razvoj videoigara u stalnom je fokusu programa INDUSTRIJA pa ove godine kroz program Interaktvna Empatija u suradnji s Goethei-Institut Kroatien i  Francuskim institutom u Hrvatskoj organiziramo tri masterclass predavanja međunarod-nih gaming stručnjaka i panel diskusiju Je li moguće napraviti umjetničku hit igru?. Masterclass predavanja The Making of Trüberbrook bavit će se razvojem uspješne njemačke detektivsko-avanturističke sci-fi igre, dok će se na masterclassu Narativni dizajn za videoigre raspravljati o alatima koji su mladim dizajnerima igara potrebni za izradu uvjerljivih priča. Kako bismo domaćim profesionalcima pomogli da budu što uspješniji na međunarodnom tržištu, ove godine u suradnji s DKE – Uredom MEDIA Hrvatske i DKE – Uredom MEDIA Srbije u sklopu programa Industrija organizirali smo trodnevnu radionicu za profesionalce posvećenu pripremi televizijskih igranih serija. Radionicu će voditi Hayley McKenzie i Kay Stonham, stručnjakinje iz tvrtke Script Angel s dugogodišnjim iskustvom u razvoju filmskih i TV scenarija. Prijave su otvorene do 31. listopada pa pozivamo profesionalce da se prijave. Hayley McKenzie također će održati predavanje s fokusom na stvaranju izvanrednih televizijskih igranih serija i njihovu odnosu prema igranim filmovima. I ove godine će u sklopu Pitching foruma Industrije Mladost! u suradnji sa 7 regionalnih akademija dramske umjetnosti 14 studenata razvijati i pitchirati svoje projekte, a najbolji će osvojiti vrijedne nagrade naših partnera studija Vizije i Šesnić&Turković. Zainteresiranima će se predstaviti edukativna platforma razvoja scenarija i projekata MIDPOINT, a program završavamo događanjem Tko to tamo svira? kojim ćemo se u razgovoru s domaćim skladateljima filmske glazbe - Jurom Ferinom, Pavlom Miholjevićem, Alenom Sinkauzom, Nenadom Sinkauzom i Hrvojem Štefotićem dotaknuti iznimno zanimljive teme originalne glazbe kao elementa dramaturgije te njezine uloge u atmosferi filma i izgradnji likova. Za sve koji ne mogu posjećivati velike svjetske filmske manifestacije, u programu Festivali pod reflektorom festivalske velikane donosimo k nama, pa ćete moći pogledati dijelove programa Filmskog festivala u Locarnu, Festivala mediteranskog filma Split, Sarajevo Film Festivala, Venecijanskog filmskog festivala i Međunarodnog filmskog festivala u Sofiji. A tu je i jedan film iz naše mediteranske filmske mreže, Kina Mediteran.“

Dugogodišnju uspješnu suradnju s generalnim pokroviteljem festivala, Hrvatskim Telekomom, komentirao je Richard Brešković, direktor Sektora za marketing za privatne korisnike u Hrvatskom Telekomu: „Zagreb Film Festival najveće je filmsko događanje u Zagrebu, od velikog je značaja za hrvatsku kinematografiju i hrvatsku kulturu općenito. Hrvatski Telekom je uz najveće hrvatske filmske festivale dugi niz godina, a uz Zagreb Film Festival je 8. godinu zaredom. Suradnja s filmskim festivalima nas posebno veseli jer svojim korisnicima, već tradicionalno, donosimo ekskluzivan filmski sadržaj u njihove domove putem MAXtv platforme. Osim u MAXtv videoteci kod kuće, MAXtv korisnici mogu uživati u ekskluzivnoj ponudi filmova sa ZFF-a i bilo gdje drugdje putem MAXtv To Go usluge što im omogućuje HT-ova nova IPTV platforma i  najbolja mreža. Hrvatski Telekom stalno ulaže u razvoj usluga i najnovije tehnologije što podrazumijeva i ponudu premium sadržaja za korisnike. Jedinstvena ponuda vrhunskih filmskih ostvarenja temelji se na odličnoj suradnji ZFF-a i Hrvatskog Telekoma što MAXtv platformi daje drugačiji status u odnosu na konkurenciju, jer MAXtv korisnici odabrani filmski sadržaj mogu pogledati osim na Festivalu, još samo u MAXtv videoteci. Ipak, budući da za nekoliko dana Zagreb postaje filmskom mekom, pozivam vas da nam se pridružite i uživate u vrhunskim filmskim ostvarenjima na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu, a ekskluzivnu ponudu filmova sa ZFF-a pogledate u MAXtv videoteci u vlastitom domu ili gdje drugdje s obitelji ili prijateljima.“

Hrvoje Laurenta osvrnuo se na rekordno širenje festivala izvan Zagreba: „Kao i dosad, dio programa i dobre zeefefovske atmosfere prenijet ćemo i van Zagreba – ali ove godine u najveći broj gradova dosad. U sklopu programa ZFF putuje tijekom studenog, dio programa bit će prikazan u 20 hrvatskih gradova: Bjelovaru, Dubrovniku, Ivancu, Koprivnici, Prelogu, Rijeci, Rovinju, Samoboru, Slatini, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Velikoj Gorici, Zadru, Sv. Ivan Zelini, Hvaru, Omišu, Bolu, Podgori i Imotskom.

Generalni pokrovitelj Festivala je Hrvatski Telekom, a financijski ga podržavaju Gradski ured za kulturu, Hrvatski audiovizualni centar i Kreativna Europa – potprogram MEDIA. Festival medijski pokrivaju Jutarnji list, Tportal, HRT, HRT3, Yammat FM i Gold FM. Novčane nagrade za najbolji film dugometražnog, kratkometražnog i programa PLUS osigurava Addiko banka, a nagradu za najbolji film programa Kockice osigurava Društvo hrvatskih filmskih redatelja. Festival podržavaju Zagrebačka pivovara, Coca Cola, Mastercard, Auto Benussi, Hotel Park 45, FED i mnogi drugi.

Program Zagreb Film Festivala dostupan je na službenoj festivalskoj stranici (www.zff.hr). Ulaznice se nalaze u online prodaji na zff.kupiulaznicu.hr, a od 5. studenog moći će se kupiti i na blagajni ZFF-a  ispred kina Tuškanac. Cijene ulaznica za projekcije kreću se između 20 i 30 kuna, a tijekom pretprodaje, 29.10. – 6.11., cijene ulaznica su 5 kuna niže.

]]>
Sat, 2 Nov 2019 19:28:32 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14452/17-zff---sa-srcem-na-pravom-mjestu
Fantastic Zagreb počinje uz avanture na Arktiku! http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14450/-fantastic-zagreb-pocinje-uz-avanture-na-arktiku  Fantastic Zagreb počinje uz avanture na Arktiku! ]]> Svjetski žanrovski hitovi i kultni klasici spremni su za premijeru na velikom platnu spektakularne Ljetne pozornice Tuškanac na ovogodišnjem 9. Fantastic Zagreb Film Festivalu! Znanstvena fantastika, trileri, fantasy, horori, kultni žanrovski klasici, anime, akcija i avantura očekuju sve posjetitelje od 27. 6. do 7. 7.  u prirodnoj oazi Ljetne pozornice Tuškanac!

Na otvaranju festivala u četvrtak, 27. 06. u 21:30, Fantastic Zagreb Film Festival donosi uzbudljivi avanturistički triler Arktik kojega svjetska kritika etiketira jednim od najboljih filmova o preživljavanju, a kojem naslovnu ulogu tumači slavni danski glumac i svjetska zvijezda Mads Mikkelsen čije je ime postalo sinonimom za uspješan film.

U petak 28. 06. program Fantastic Retro donosi nezaboravni žanrovski klasik iz 1984. godine Dina pješčani planet u režiji neponovljivog Davida Lyncha. U glavnoj ulozi je slavni Kyle MacLachlan, u sporednim ulogama nastupa ansambl poznatih američkih i europskih glumaca Virginia Madsen, Linda Hunt, Patrick Stewart, Max von Sydow i Jürgen Prochnow dok je svoju najslavniju filmsku ulogu slavni Sting ostvario upravo u Lynchovoj Dini. Predložak Dine je roman Franka Herberta koji je upravo dobio svoje novo hrvatsko izdanje.

'Dina pješčani planet', trailer.

Subota 29. 6. rezervirana je za spektakularni švedski postapokaliptični SF triler Nezamislivo koji donosi priču o misterioznim napadima na tu skandinavsku zemlju dok vas na kraju tjedna očekuje još jedan kultni klasik: u nedjelju 30. 06. gledamo remek-djelo Waltera Hilla Ratnici podzemlja koji ove godine obilježava 40-godišnjicu.

Govoreći na konferenciji za medije direktor FZFF-a Stjepan Hundić istaknuo je da festival i ove godine nudi fantastične svjetske festivalske hitove kao i kultne žanrovske evergreene. „Od premijera zdvojio bih japansko anime remek-djelo Mirai velikog Mamoru Hosode, švedski SF space spektakl Aniara, američki indie retro SF hit Planet nade (Prospect) i sjajan dokumentarac Alien: Porijeklo (Memory: The Origins Of Alien) o korijenima remek-djela Ridleya Scotta Osmi putnik (Alien) iz 1979. koji prikazujemo u programu Fantastic Retro. Od ostalih klasika ove godine gledamo i revolucionarnog Terminatora Jamesa Camerona, legendarne Gole u sedlu Dennisa Hoppera, nezaboravni vestern Divlja horda Sama Peckinpaha i genijalnu crnu komediju Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu velikog Stanleya Kubricka", poručio je Hundić.

 „Od kada je centar 2016. preuzeo upravljanje lokacijom ljetne pozornice velika nam je čast što svake godine uz ostale filmske sadržaje prikazujemo i filmove na najljepšem kinu na otvorenom koje donosi Fantastic Zagreb Film Festival“, poručila je ravnateljica Centra za kulturu i film Augusta Cesarca Maja Jurić Ivoš.
   
Fantastic Zagreb i dalje je jedini dog friendly festival: dozvolite svom psu da vas dovuče u prirodnu oazu Ljetne pozornice Tuškanac i zajedno uživajte u filmovima jer vam vaš kućni ljubimac osigurava besplatan ulaz na sve projekcije! Kompletan filmski program, cijene ulaznica i ostale informacije dostupne su na službenoj web stranici festivala: fantastic-zagreb.com, a najnovije vijesti i festivalske aktivnosti na našoj Facebook stranici facebook.com/FantasticZagreb

]]>
Mon, 24 Jun 2019 21:35:35 +0100 http://www.filmski.net/vijesti/filmski/dugometrazni-film/14450/-fantastic-zagreb-pocinje-uz-avanture-na-arktiku