Hollywoodski moćnik Valenti ipak u mirovinu?

Valenti nipošto nije jedan od onih ljudi koji rade 'iz sjene'. Njegovo ime je među filmašima jako dobro poznato i uvijek se izgovara s određenim (straho)poštovanjem. Ipak, on sam misli kako je došlo vrijeme da se povuče s utjecajnog položaja izvršnog direktora Motion Picture Association of America - MPAA (Američke filmske udruge). 'Osjećam to u svojoj utrobi,' rekao je vitalni 83-godišnjak.

MPAA lobira za vodeće holivudske filmske i televizijske studije. Veliku sedmoricu čine Paramount Pictures, Sony Pictures, Warner Bros., Metro-Goldwyn-Mayer, Universal, Walt Disney i 20th Century Fox, a njihov je najdraži čovjek , pogađate, Jack Valenti. Dobar se rad dobro nagrađuje pa je njegova godišnja plaća iznosila lijepih 1.35 milijuna dolara.

Dijelom zbog novaca, a dijelom zbog vlastite utjecajnosti i taštine, teško nam je povjerovati da će se Valenti u potpunosti povući iz filmskog biznisa. Već se prije spekuliralo o njegovoj ostavci, a glasine su se pojavljivale nakon svake njegove kontroverzne odluke. Takvih je bilo mnogo, ali karijeru su mu obilježila dva poteza - uvođenje sustava cenzuriranja filmova i bitka protiv piratstva.

1968. godine predstavio je i uveo u upotrebu cenzorske oznake kojima se obilježavaju 'nepoćudni' filmovi. One variraju od najblažih G (dozvoljeno svima) i PG (preporučeno djeci da gledaju uz roditelje) pa do strožih PG-13 (neprimjereno za mlađe od 13, osim uz dozvolu roditelja) ili R (mlađima od 17 dozvoljeno samo uz roditelje). Najstroža oznaka, famozno X (svi ste čuli za XXX-filmove :) je tijekom devedesetih zamijenjeno sa NC-17 (zabranjeno svima mlađima od 17) jer je X previše aludiralo na porno sadržaje.

Posljednjih godina Valenti se angažirao kao predvodnik bitke protiv neovlaštenog kopiranja i distribuiranja filmova. Digitalno piratstvo je osudio kao najvećeg neprijatelja moderne kino-industrije i kao uzrok mogućem nestajanju filmske industrije kakvu danas poznajemo. No, nije sve ostalo samo na riječima. U ime velikih studija prošle je godine MPAA zabranila slanje oglednih kopija filmova glasačima za nagrade poput Oscara ili Zlatnog globusa. Nezavisni filmaši su se tužili na tu odluku pa je sudskim putem zabrana ukinuta. Bio je to najveći poraz u Valentijevoj burnoj karijeri.

Životna priča ovog rođenog Teksašanina je bila ispunjena obratima i uzbuđenjima. Kao šesnaestogodišnjak započeo je raditi u Humble Oil Company (današnji naftni gigant Exxon), a u drugom svjetskom ratu je bio pilot bombardera. Diplomirao je na Harvardu i utemeljio vlastitu propagandnu agenciju koja je bila zadužena za novinare tijekom posjeta presjednika Johna F. Kennedya Texasu. Valenti je bio prisutan u poznatoj povorci u Dallasu kada je izvršen atentat na Kennedya. Bio je savjetnik njegovog nasljednika Lyndona Johnsona, a posao u Bijeloj kući je napustio 1966. kako bi postao vodeći čovjek MPAA.

Njegovog nasljednika na čelu te moćne organizacije biti će teško pronaći. Agencija je već pokušala angažirati nekoliko vodećih washingtonskih uglednika, ali bezuspješno. Nije lako pronaći osobu koja bi mogla držati na okupu glavešine velikih studija, kojima je jedini interes da nadmaše jedni druge. Valentijevi bliski suradnici divili su se njegovim govorničkim i pregovaračkim vještinama koje je razvio u Bijeloj kući, a koje su mu omogućavale da ujedini i najveće konkurente.

'Gledam na svoj odlazak s izmješanim emocijama, jer kad radite nešto tako dugo, teško se otrgnuti od toga,' povjerio se Valenti novinarima, ali je dodao da 'kao i u svakom poslu, treba otići prije nego što te ljudi zamole da odeš.'