Sviličić usred međunarodne frke

U poplavi berlinskih vijesti koje će na kapaljku stizati svakog dana do početka veljače, krenimo s onom najboljom. Novi film Ognjena Sviličića 'Armin' uvršten je u selekciju Forum, filmskog festivala u Berlinu, a bit će prikazan i kao dodatak tamošnjem programu namjenjenom mlađoj publici - Generation.

The International Forum of New Cinema ili kraće Forum, sama uprava Berlinalea opisuje kao svoju najhrabriju selekciju. U njoj se, tvrde, predstavljaju avangardni, eksperimentalni i što je najvažnije politički angažirani radovi, čije bi autore svijet tek trebao otkriti.

A svijet je istu priliku već imao prije dvije godine kad je u istoj selekciji Sviličić premijerno prikazao svoj 'Oprosti za kung fu'. Posljedica doduše nije bila izravno planetarna slava, ali jesu okolnosti u kojima je nastao custom-made 'Armin' - film o ocu i sinu koji iz Bosne idu na audiciju za neki njemački film. Kako je sin maloljetan, otac ga vodi, a sin pak ne može podnijeti oca jer misli da je, kako sam Sviličić kaže, 'teška seljačina'.

Nećemo vam otkriti uspije li mali Armin na njemačkom setu, ali znajte da je to njegovom autoru upalilo na njemačkim filmskim fondovima. Film je, naime, nastao u produkciji hrvatske producentske kuće Maxima film i HRT, a osim Ministarstva kulture RH, financirali su ga i njemački filmski Fond pokrajine Nordrhein - Westfalen kao i filmski Fond Federacije Bosne i Hercegovine. U produkciji filma sudjelovala je i njemačka produkcijska tvrka 'Busse i Halberschmidt' kao i bosanska produkcijska tvrtka Refresh production.

Glavne uloge igraju Emir Hadžihafizbegović i Armin Omerović, a jednu od ženskih uloga poznata njemačka zvijezda Marie Baumer.

No, nije svima kao Sviličiću istovremeno namiriti i svoje i berlinske ambicije. Šef Berlinalea Dieter Kosslick osuo je ovih dana paljbu po festivalima u Rimu i Dubaiu koji, tvrdi, pozamašnim isplatama u goste mame holivudske zvijezde i tako si kupuju 'težinu'. 

Odgovor je iz Rima stigao ekspresno i dolio još ulja na vatru. Festival čije je prvo izdanje lani proizvelo medijsku halabuku zahvaljujući (i) sveprisutnoj Kidman, njegov je čelnik Goffredo Bettini u replici je sam svrstao među 'četiri do pet' prvih u svijetu, uprkos budžetu manjem od Berlina. Optužbe je nazvao ekstremnimna i suludima, a upravo Berlinalea - ljubomornom.

A ljubomora i svađe već su tri godine konstanta odnosa Berlinalea s francuskom kinematografijom. Duge i sretna romasa tijekom koje je francuski film uvijek bolje prolazio u Berlinu nego li u matičnom Cannesu, počela pucati 2004. kad je četvero Gala (Patrice Leconte, Eric Rohmer, Cedric Kahn & Rachid Bouchareb) kući otišlo bez ikakvih nagrada. Godinu kasnije - "The Beat that My Heart Skipped" osvojio je tek onu za glazbu, a krajnji je bijes francuskih filmša izazvala je lanjska Kosslickova odluka da u glavnu konkurenciju uključi 'samo' 2 francuska filma.

Lulu mira Kosslick im je odlučio ponuditi ove godine odlukom da Berlinale otvori biografski film o francuskoj ikoni Edith Piaf - "La Vie en Rose" Oliviera Dahana, kao i uvrštavanjem još dva 'francuza' u konkurenciju - 'Les Témoins' Andre Techinea i 'Ne touchez pas la hache' Jacquesa Rivettea..

Toliko na ovoj postaji Berlin Expressa. Na idućoj očekujte detalje o filmovima u konkurenciji, žiriju i popratnim programima.

Naš, kao i svi filmski vlakovi koji trenutno voze prema Berlinu na odredište stiže 8., a s istog polazi 18. veljače.