B...znači Bordo, monografija Borivoja Dovnikovića

Detaljna analiza Bordove biografije i ranih početaka, minuciozan osvrt na njegove crtane filmove, karikature, stripovski opus i doprinos dizajnu... sve je to objedinjeno u dvojezičnoj, hrvatsko-engleskoj monografiji koja samo što nije objelodanjena.

Izdavač je Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, urednik Rade Dragojević, stranica je 272, mnoge je materijale ustupila i prikupila Bordova žena Vesna, a suradnja nije neobična jer je Prosvjeta pred desetak godina reizdala i Bordinu knjigu 'Škola animiranog filma'.

Knjiga će kroz nekoliko dana biti dostupna za 300 kuna u redovnoj prodaji, a oni agilniji mogu je naručiti mailom. Veselit će poklonike takozvane Zagrebačke animirane škole i Dovnikovićeva majstoriranja, no zbog svoje sveobuhvatnosti i one neinformirane.

Nakon riječi urednika, mnoge detalje o svom privatnom životu, identitetu, zarazi crtanjem te intimnom stvaralačkom procesu Bordo otkriva u razgovoru ugodnom koji su s njim vodili Petar Krelja i Hrvoje Turković. Tekst je preuzet iz Hrvatskog filmskog ljetopisa, iz 2001. godine te se, uz bordovijanske ilustracije i crtice, proteže punih četrdesetak stranica.

Daljnje analize, osvrte i iskustva s dotičnim raspisali su mnogi: od Krelje, do Oliviera Cottea, Luce Raffaellia, Midhata Ajanovića, Fadila Hadžića, Paula Driessena, Davida G. Ehrlicha pa do Michela Ocelota i Aleksandra Petrova... Iz samih se tekstova kolega, suradnika i raznih intimusa vidi velik Bordin značaj za naše, ali i svjetske okvire.

Nemoguće je ne primjetiti da se kroz mnoge zapise provlače slične teze, a najdominantnija je ona po kojoj je Bordo i najpoznatiji – stavljanje malog čovjeka u središte svijeta. Uz obilje privatnih i filmaških fotografija, predstavljeni su gotovo svi Bordini uratci i nagrade.

Objektivnosti radi, moram spomenuti i svoj osobni dojam koji je više vezan uz tehničku izvedbu: iako je monografija luksuzno opremljena, određene mi je poteškoće predstavljao dizajn koji mi je na momente neujednačen (čas odličan, čas ispod prosjeka) te povremeno kičast, a zamjerke idu i na neka pravopisna rješenja.