Ante Peterlić dobio Vjesnikovu nagradu - Dugometražni
Home      Vijesti      Dugometražni      Ante Peterlić dobio Vjesnikovu nagradu

Ante Peterlić dobio Vjesnikovu nagradu

Tata hrvatske filmologije uknjižio je još jednu nagradu. Ovaj put onu za životni doprinos filmu, a koju pod imenom 'Krešo Golik' dodjeljuje Vjesnik.

s.p. 11.06.2007 0 komentara

Ante Peterlić dobio Vjesnikovu nagradu

Hrvatski dnevnik 'Vjesnik' objavio je da će Vjesnikovu nagrada 'Krešo Golik' za životni doprinos filmskoj umjetnosti dobiti prof. dr. Ante Peterlić. Ovogodišnji žiri za dodjelu nagrade, u sastavu: Ante Babaja, Mia Oremović, Zrinko Ogresta, Alma Prica i Zlatko Vidačković jednoglasno je odlučio da se nagrada dodijeli uglednom filmologu i predavaču, a to je i prvi put da se nagrada dodjeljuje nekom tko svoju karijeru nije posvetio prvenstveno stvaranju filmova. 

Ante Peterlić rođen je u Kaštel Novom 18. svibnja 1936., a počeo je pisati o filmu 1957., za vrijeme studija na Filozofskom fakultetu i Akademiji dramske umjetnosti (filmska režija) u Zagrebu. Radio je i kao asistent i pomoćnik redatelja (Mate Relje, Frane Vodopivca, Obrada Gluščevića i Krste Papića), te kao dramaturg u zagrebačkom Zora filmu (1961.-1963.), a godine 1969. režirao je i dugometražni igrani film 'Slučajni život'. Zatim se posvetio teoriji filma, 1974. doktorirao je temom 'Pojam i struktura filmskog vremena'. Taj doktorat objavio je 1975. , a napisao je i razne druge filmološke knjige: 'Osnove teorije filma', 'Oglede o devet autora', 'Oktavijana Miletića', 'Studije o 9 filmova', i 'Déja-vu'. Objavio je i nekoliko stotina eseja, znanstvenih radova, studija i kritika.  

'Doktora za film' stariji pamte kao filmologa koji je svojim jutarnjim televizijskim emisijama već i klince poučavao osnovama sedme umjetnosti. Osim te emisije ('Što je film') u kojoj je bio scenarist i voditelj, proslavio se po pothvatu kojeg nemaju ni mnoge razvijene nacije – Filmskoj enciklopediji. Bio je pokretač i glavni urednik te enciklopedije, a napisao je i čak 418 članaka za nju. Od 1966. do prošlogodišnjeg umirovljenja bio je predavač na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a kao Fulbrightov stipendist predavao je i na Harvardu.  

Kao savjetnik za igrani film pri Ministarstvu kulture podupro je snimanje mnogih nagrađivanih filmova, a od 2004. godine predsjednik je Vijeća za film i kinematografiju. Vodeći hrvatski filmski teoretičar ni u sedamdeset i drugoj godini života ne prestaje pisati, objavljuje filmološke kolumne u 'Vijencu' i dovršava svoju kapitalnu knjigu 'Povijest filma'.

 

Pročitajte i ...
Komentari

Nema komentara.