Fellini i Tarkovski u Tuškancu

Kino Tuškanac u svojem ciklusu velikana svjetskog filma predstavlja dva istaknuta redatelja koji su poznati po svom specifičnom vizualnom stilu. 

Prvi će se predstaviti Federico Fellini, talijanski scenarist i redatelj. Školovao se u katoličkom internatu, studirao pravo i bavio se novinarstvom i karikaturom. 1940. počinje pisati gegove i tekstove za film. Za redatelja Roberta Rossellinija tijekom 1945. i 1946. radi kao koscenarist i asistent. Na filmu debitira korežijom filma 'Svjetlosti varijetea' ('Luci del varietà', 1950). U to vrijeme javlja se novi filmski trend nazvan neorealizam duše, čiji je jedan od istaknutijih predstavnika.  Njegov prvi samostalni film je komedija 'Bijeli šeik' ('Lo sceicco blanco', 1952), a film 'Dangube' ('I vitelloni', 1953) nagrađen je Srebrnim lavom na filmskom festivalu u Veneciji 1953. godine. Istu nagradu dobio je i iduće godine za film 'Ulica' ('La strada', 1954), koji ga potvrđuje kao međunarodno priznata i hvaljena redatelja. Bio je četiri puta nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma i svaki puta je osvojio nagradu. Radi se o filmovima 'Ulica' (1954), 'Cabirijine noći' ('Le notti di Cabiria', 1957), '8½' (1963) i 'Amarcord' (1973). Ostali važniji filmovi su 'Slatki život' ('La dolce vita', 1960), 'Giulietta i duhovi' ('Giulietta degli spiriti', 1965) i 'Satyricon' (1969), kojim će biti predstavljen na projekciji u Tuškancu. Umro je 1993. od srčanog udara.  

Andrej Tarkovski je vjerojatno, uz Sergeja Ejzenštajna, i najpoznatiji ruski redatelj. Prepoznatljiv je po specifičnoj poetici filmova, dugim kadrovima i po sporoj kameri. Prije upisa u filmsku školu VGIK u Moskvi, studirao je arapski i geologiju. Za školovanja režirao je kratke filmove, a diplomirao je sa zapaženim 'Katok i skripka' (1960). Već prvim dugometražnim igranim filmom 'Ivanovo djetinjstvo' ('Ivanovo detstvo'), snimljenim 1962. godine, osvojio je Zlatnoga lava na filmskom festivalu u Veneciji. Slijedećim filmom 'Andrej Rubljov' (kojeg ćemo i gledati u Tuškancu), osvojio je nagradu FIPRESCI u Cannesu. Uslijedili su znanstvenofantastični 'Solaris' (1972), koji je dobio nagradu žirija u Cannesu; autobiografska priča 'Ogledalo' ('Zerkalo', 1975), te znanstvenofantastični film 'Uhoda' (1979) i 'Nostalgija' (1983) kojim osvaja i nagradu za najboljeg redatelja u Cannesu. Ranih osamdesetih počeo je snimati izvan domovine, a saznavši da više neće smjeti režirati filmove ukoliko se vrati u Rusiju, prebjegao je u zapadnu Europu. Zadnji film 'Žrtva' režirao je 1986. godine u Švedskoj surađujući sa filmskim suradnicima Ingmara Bergmana, a iste godine umro je od raka. 

SRIJEDA, 4.7.2007  

20:00 Satyricon, r: Federico Fellini, 1969, 128 min,
u: Martin Potter (Encolpio), Hiram Keller (Ascilto), Max Born (Gitone), Salvo Randone (Eumolpo), Mario Romagnoli (Trimalcione) 

Film mozaičke strukture Fellinijeva je slobodna adaptacija Petronijevih kronika starorimskoga života. Pratimo pustolovine dvojice mladih hedonističkih prijatelja, Encolpija i Ascilta, koji se prepiru oko androginog Gitonea. Obojica žele steći njegovu naklonost, a kada Gitone izabere Ascilta, Encolpio pokuša samoubojstvo... 

ČETVRTAK, 5.7. 2007 

20:00 Andrej Rubljov, r: Andrej Tarkovski, 1969, 165 min,
u: Anatoli Solonitsyn (Andrej Rubljov), Ivan Lapikov (Kirill), Nikolai Grinko (Danil Chorny), Nikolai Sergeyev (Theophanes), Irma Raush (Durochka) 

Baziran na životu ruskog redovnika i slikara ikona Andreja Rubljova, film je podijeljen na osam dijelova (sedam crno-bijelih i zadnji u boji) i ocrtava Rusiju na početku 15. stoljeća tijekom mongolskih i tatarskih invazija. Rubljov prihvaća poziv da oslika unutrašnjost katedrale i kreće na put do nje sa svećenicima iz svoga samostana. 

PETAK, 6.7.2007  

20:00 Satyricon, r: Federico Fellini, 1969, 128 min
REPRIZA 

SUBOTA, 7.7.2007 

20:00 Andrej Rubljov, r: Andrej Tarkovski, 1969, 165 min
REPRIZA