Kralj Arthur
Touchstone Pictures / Continental film
Režija: Antoine Fuqua
Scenario: David Franzoni
Producent/i: Jerry Bruckheimer
Linkovi:
službeni site
trailer
imdb
Odmetnuti kralj i malobrojna, ali odvažna vojska, čarobnjak i prekrasna ratoborna princeza… Ne, nismo se vratili u Međuzemlje, ali jesmo zaglibili u prošlosti.
Redatelj Antoine Fuqua odlučio se malo poigrati povijesnim činjenicama i mističnu legendu o Kralju Arthuru prikazati na realističan način. Dirnuo se u legendarnu priču iz engleske povijesti, oduzeo joj sve magične elemente, premjestio je u posve drugo povijesno doba i navukao na sebe bijes povjesničara.
Dosada su svi filmovi o Arthuru ('Excalibur', 'Vitezovi okruglog stola' pa čak i 'Jenki na dvoru Karlja Arthura') vrijeme radnje smiještali u 15. stoljeće. Fuqua se odlučio za raniji, mračni srednji vijek i poslao Arthura i njegove vitezove u peto stoljeće. Svoju verziju priče opravdao je postojanjem 'arheološkog dokaza' koji potvrđuje da je slavni kralj doista živio u to doba.
Uz verziju koju smo imali prilike vidjeti u kinima na policama dućana i videoteka pronaći ćete i produljenu, necenzuriranu redateljevu verziju filma.
Ako ne znate ovaj podatak, a navikli ste na imena poput Lancelota, Merlina i Guinevere – film bi vas u najmanju ruku mogao zbuniti. Ako očekujete da se ti likovi ponašaju kao u prethodnim ekranizacijama slavne legende, iznenaditi će vas neobičan miks 'Bravehearta' i 'Gladijatora' kojeg donosi 'Kralj Arthur'. Pa da vidimo što je to toliko drugačije.
Arthur (Clive Owen) i njegovi vitezovi petnaest su godina u ime Rimskog carstva čuvali engleske granice duž Hadrianovog zida. Sada je njihova služba okončana i vitezovi se jedva čekaju vratiti svojim kućama. No, iz Rima stiže zapovijed da se moraju okušati u još jednoj, posljednjoj misiji.
Njihov zadatak je spasiti bogatu rimsku obitelj koja se na sjeveru zemlje našla okružena bijesnim Piktima – Keltskim gerilskim borcima koje predvodi mistični Merlin. Taj zadatak zvuči kao gotovo sigurno samoubojstvo, obzirom da su Pikti brojni, a vitezovi iscrpljeni godinama bojevanja. No što je – tu je.
Spašavajući Rimljane, Arthur odluči pomoći i brojnim lokalnim seljacima koji su također ugroženi stalnim provalama barbara. Među njima je i Guinevere (Keira Knightley), prekrasna Piktska ratnica u koju se Arthur zaljubljuje. Ona ga uvjerava da su plemeniti Rimljani kojima pomaže zapravo korumpirani protivnici Britanije i da bi upravo on moga biti osoba koja će pomoći Britaniji, ako ujedini Pikte i seljake. Tu se nakrato pojavljuje i Merlin koji ne prakticira nikakvu magiju, naši junaci zapadnu u sniježnu mećavu i zakuhaju spektakularnu bitku na smrznutom jezeru.
Lik Guinevere doživio je najveću preobrazbu – iz ljupke dame pretvorila se u agresivnu ratnicu koja mlati svoje protivnike u nekakvom kostimiću od kožnih traka koji nalikuje sado-mazo/bondage garnituri. To njezino 'odijelce' izgleda vraški neudobno pa je možda zato toliko raspi*đena cijelo vrijeme dok ga nosi? Otkrit ćemo vam još jednu tajnu: Iako vremenske prilike u filmu izgledaju vrlo nezgodno i smrzovito, ekipa je za za vrijeme snimanja u Irskoj zapravo potrefila doba rekordno visokih temperatura.
Postane li film svjetski hit, buduće generacije gledatelja mogle bi imati posve drugačiju viziju legende o kralju Arthuru. Zasada se ipak čini vjerovatnijim da će stariji frktati nosom na promjene i zahtijevati povratak magije i čarobnjaštva, a da će mladi uživati u spektaklu i specijalnim efektima.
Moraš biti prijavljen/a!
Karakteri koji nedostaju
Snimiti realističan film o kralju Arthuru bila je odlična ideja. Njena realizacija krenula je u dobrom smjeru angažiranjem Davida Franzonija kao scenarista i Antoinea Fuquae kao redatelja. A zatim je nešto očito pošlo po zlu.
"Kraj Arthur" ima dvije kardinalne pogreške: strahovito plošnu karakterizaciju likova i naratora koji na koncu - umire. Davidu Franzoniju se nakon odličnog "Gladijatora" nije smio potkrasti ovakav gaf. U taj gaf uključen je i besmisao Arthurovih monologa. Nažalost, upravo je loš scenarij zasjenio odličnu produkciju, solidnu glumačku postavu i vrlo dobru režiju, te odveo potencijalno vrlo zanimljiv film u bezlični prosjek. Karizma Clivea Owena nije dovoljna da ga otud izdigne.
Pa ipak, vrijeme provedeno uz "Kralja Arthura" nije potrošeno sasvim uzalud. Vizualno izuzetno lijep i dovoljno zanimljiv da održi pažnju do samog kraja, reprezentativan je primjer onoga što izlazi iz radionice Jerryja Bruckheimera. Ali za potpuni užitak u filmu potrebno je mnogo više od onoga što "Kralj Arthur" nudi. Za početak, potrebni su punokrvni, životni karakteri, jer je uobičajeno da upravo likovi nose film, a ne njihovo okruženje.
Kralj tko?
Cijeli film je vic, koje paušaliziranje,to je skoro skandalozno, po redu - tu su zli njemci ovaj puta saksoni, mračne ubojice bez srce i duše, zatim neki divljaci u šumi pod vodstvom Merlina, to bi valjda trebali biti englezi??? zatim najgora bestija od svih rimo-katolčka crkva, zlo na svakom koraku jaao!? tupavi rimljani, kako su samo tako glupi osvojili cijeli tadašnji svijet !?!? i gle dolazi spas u obliku hrabrih vitezova sa balkana hahaha, pa to je tragik komično i naravno pljuju po krščanstvu te je njihova vjera i kultura bolja.
Film je shit, na žalost hrana za praznovjernike.
odlično
Volim filmove o čarobnjacima,začaranim mačevima i prvi Kralj Arthur tj .Exalibur mi je bio fantastičan.U ovom film toga nema ali nisam bio razočaran baš naprotiv,jako mi se svidio ovaka pogled na legendu o Arthuru.Arthur je rimski plačenik,Merlin poludivlji vrač,Exalibur je mač njegovog oca(Arthurvog)jako dobro smišljeno ,malo za promjenu.Jedina zamjerka mi je što u borbama nema dosta krvi recimo Braveheart ili Gladijator,mislim sjeku se s mačevim a na maču ni kapi krvi.Inače jako dobvar film ocjena 4
Dobro na razini zabavnog sword&sorcery filma, no ne baš za učenje povijesti. Ima dovoljno krvi, borbi, malo romantike, polugolu djevu pa se povijesne netočnosti mogu i zanemariti. OK kad vam je dosadno.
Pa, malo sam razočaran...
Pročitao sam da ovaj film najavljuju kao mix Gladiatora i Hrabrog Srca, no moram priznati da im nije ni do koljena.Za mene ja bio dosta veliko razočarenje.Koga Kriviti?!Hm, izbor redatelja je bio odličan, naime Antoine Fuqua je inače odličan redatelj sa nekoliko izvrsnih naslova iza sebe(Suze Boga Sunca, Dan Treninga, Elitni Ubojice itd..), i ako ništa drugo onda zbog tog podatka očekivao sam dobar uradak, no..., zanimljiv i dosta inovativan "povjesni" pristup priči o Kralju Arthuru zakođer je osiguravao zanimljiv film, no i tu je dosta toga zaštekalo, u nedostatku pravih pvijesnih činjenica, neke su po običaju izmišljene, ali mislim da je najviše štete nanio sam producent Bruckheimer(iako je ovo dosta netipičan projekt za njega, ali ipak...), vjerovetno je držao Fuqua, "na uzdu" želeči isporučiti još jedan dječji film, jer se dobro zna da najviše populacije u SAD-u koja posječuje kino su upravo tinejđeri.Vjerovatno se zato Fuqua nije uspio "razmahat"i isfurati svoj stil, naime borbe su totalno stilizirane, bez krvi, sa nekakvim fancy potezima koji uopće ne spadaju u to razdoblje.Odnosi između likova su nategnuti, Ljubavi trokut je samo naznačen, Vitezovi su prikazani kao ekipa koja voli dobru borbu i zajebanciju, takoreć, komični likovi.No moram pohvaliti dobro uprizorenu atmosferu, fotografiju, te dobru glumu, Clive Owena, Keire Knightley i Stellana Skarsgarda, iako se njegov lik previše preserava.Od bitaka moram pohvaliti dobro uprizorenu bitku na zamrznutom jezeru.No ono što mi je najviše smetalo je tako očita greška, naime vrata zidina koje okružuju Britaniju na poč. filma otvaraju 4 konja i oko 10 ljudi a poslje ta vrata svatko može otvori sam kak mu se sprdne npr.ranjeni saxonac ih sam otvori i još k tome ranjen, Arthur također itd kao da su perce.Preblago, prerazvodnjeno, sa dosta nelogičnosti a moglo je i bolje, sam da su pustili Fuquu "sa lanca".Dao bih mu i 2-ku, no Fuqua to ipak nije zaslužio, pa zato...
ma, molim te
Ovo je takva glupost, trebao sam rađe pogledati Braveheart još jednom
užas
kralj arthur je jako loše napravljen film. iz priče, koja ipak možda i nalikuje na autentičnu, nije se uspjelo izvući ništa osim hrpe kića i klišeja karakterističnih za te filmove. mrki pogledi junaka, sjekire koje, bačene sa stotinjak metara, ubijaju neprijatelje te tatralna umiranja glavnih likova ne ostavljaju nimalo dobar dojam. ako i niste gledali ovaj film, kao da jeste, jer sa svim "trikovima" redatelja sigurno ste već odavno upoznati.
pih, povijest
Digla se velika frka oko toga što film nije snimljen u skladu sa "povijesnim činjenicama". Svi dobro znamo da je povijest vrlo često ušminkana, pobjednička verzija stvarnih događanja pa čemu onda komplicirati. Meni se čini vrlo mogućim da su vitezovi okruglog stola zapravo bili blatnjavi polu-divljaci, ali romantičnije dušice bi mogle malo teže pregrmjeti neke "povijesne inovacije". I zaboga, zamislite, djeva Guinevere tambura sve oko sebe, a čak joj i luk i strijela neloše pristaju.
Filmu ne nedostaje specijalnih efekata, okršaja mačevima, noževima, buzdovančićima i svim ostalim čega se glavni likovi dohvate, ali opet i te bitke nisu iscrpljujuće dugačke i naporne (poput onih iz Gospodara prstenova, npr).
DVD izdanje filma je zapravo skroz ok opremljeno - možete pogledati fotke sa snimanja, dosta iscrpan dokumentarac o snimanju filma (koji je actually zanimljiv) i alternativni završetak filma. Taj "izbačeni" završetak meni nekako ima više smisla od pomalo patetičnog i predvidljivog kraja filma. Ali, eto, da se nađe nešto i za romantičare...
Arthure, kućo stara...
Kao prvo, ovaj film ima puno povijesnih neistina. No dobro, to se objašnjava umjetničkom slobodom. Kao drugo, ovaj film ima Bruckheimera za producenta što nagoviješta jako puno eksplozija, bombastičnih scena, crno-bijelih likova većih od života, najpoštenijeg i najzgodnijeg glavnog junaka i junakinju, te nadasve prizemnog humora. No, ovaj film donosi i koji pozitivan pomak - neke od nabrojenih stvari nedostaju. No to ne znači da je film odličan - dapače film je samo dobar. Čak i više loš nego dobar. Ovdje ćete u zadnjoj bitci vidjeti tipičan primjer kako se te bitke ne smiju snimati. Inače, jedino što u filmu doista valja je bitka na zaleđenom jezeru - e to je prava stvar. Ostalo - ojadno.
Ocjena:2,5
Vrlo dobro
Malo drugačije ispričana legenda. Neznam da li je istinita, ali svakako je malo osvježenje. Puno statista, dobrih bitaka, dobar sadržaj, bogata kostimografija, sve u svemu dobar film. Mislim da zaslužuje bolji status nego što je prošao u kinima.
OK!
FILM JE DOBAR, MADA MORAM PRIZNATI MALO PREBUČAN. GLUMAČKA EKIPA SE ODLIČNO SNAŠLA U OVOM ZAHTJEVNOM FILMU, KOJI JE USPUT, DRUGAČIJI OD ONIH POVIJESNIH KOJE SAM GLEDALA! NO TO NE SMETA, JER JE FILM ZAKON! NE ŽALIM ŠTO SAM GA OTIŠLA GLEDATI! AKO GA NISTE GLEDALI, USKORO STIŽE U VIDEOTEKE I OBVEZNO GA POSUDITE!
mnoštvo povijesnih netočnosti
još jedan visokobudžetni filmić o pseudopovijesnom junaku koji se na strani dobra i svojih ideala bori protiv sila zla.
ovdje je to kralj arthur smješten u vremensko razdoblje pada zapadnoga rimskoga carstva, kelti, koji su povijesno tada bili samo u ostacima ostataka i sasi koji su napadali britaniju.
jedna od najvećih povijesnih netočnosti, koja je napravljena u ovom filmu, jest scena na ledenoj površini i bitka.
***u to doba nisu postojali dugi lukovi***. oni su izumljeni tek za vrijeme stogodišnjega rata, dakle gotovo 900 godina poslije u walesu. do tada su korišteni samo kratki lukovi (kakve ovdje imaju sasi) i samostreli, koji su mogli ispaliti samo do tri strijele u minuti i koji su se navijali da bi mogli ispaliti strijelu.
uopće mi se ne sviđa pseudopovijesni smještaj arthura u ovo razdoblje. ne da nema dokaza za to, nego je to gotovo apsurdno. moje je osobno mišljenje da se trebalo povesti prema legendi i stvoriti bajku, a ne na temelju nekih nadriarheologa stvarati neku novu povijest. film također pati od kompleksa gospodara prstenova. pokušava uvesti toliko nam dobro poznate ideale, koje će poslije iznevjeriti i francuska revolucija: egalite, fraternite, liberte, te iste pokušava uvesti u svijet pred mračni srednji vijek. malo, morgen, prijatelji, to se tako ne radi.
scene bitaka su hajde, prilično dobro napravljene, ali je opet na kraju prikazan taj vječni sukob "glavnih" na kraju. to je još započelu u tassovu "oslobođenom jeruzalemu" kada se na kraju rinaldo, tancredi i goffredo sukobljuju sa salimanom i aladinom.
gluma je čak i solidna, arthur je iritantan, a guinevere je na granici između čovjeka i životinje. u jednoj je sceni mala i nezaštićena, a u drugoj napada i grize protivnike.
čisti prosjek: 3/10
odlično!
Dobila sam free tickets za film i odjurila ga pogledati zbog čega mi je drago i svakome bih rekla da napravi ISTO! Film po posteru (moj test postera nekad zakaže :)) nije obećavao, ali ime me privuklo i neki segmenti poznate povijesti vezane uz Arthura o kojima sam čula na satovima povijesti! Zbog toga se treba nadahnuti i snimiti film, a isto tako i nadahnut pogledati film (a ne očekivati udžbenik, al o tome sam već pisala jednom). Za ovaj film nije trebalo puno (a i nema puno) poznatih događaja i zapisanih tragova pa je napravljen mistično i hrabro, kao i sve što se tiče tog dijela povijesti. Sviđa mi se što je glazba sjajna, inače neznam kako bih izdržala tako puno bitki i tih scena koje ne volim previše.
Razočarana sam ipak što sada, par dana poslije gledanja (tijekom kojeg sam uživala u svim efektima, kostimima, glumcima, krajolicimam, ...) nemam osjećaj da sam gledala film "Kralj Arthur" jer se ne sjećam nekih važnih stvari o njemu. Loše je što je i sam kralj zapravo sveden na više-manje jedan oblik sporednog lika. No, to je možda i dobro, nije dominirao kao najhrabriji, najpametniji i najodaniji među vitezovima. Neznam, pogledajte film pa recite! Ali, svakako ga pogledajte!!!
Netipični proizvod tvornice Bruckheimer
U opću pomamu za povijesnim spektaklima uključio se i legendarni producent Jerry Bruckheimer, koji nas je zadužio remek-nedjelima poput "Top Guna" ili "Pearl Harboura". Srećom odlučio je za tako ozbiljan posao ipak angažirati talentiranog Antoinea Fuqua, a ne svoje uobičajene štancere poput Michaela Baya ili Simona Westa, tako da film ipak ne podsjeća na srednjovjekovni music video. Sadržajno, ova je saga o Arthuru, čista protuteža Boormanovu "Excaliburu", jer se radi o povijesnoj priči nasuprot Boormanovoj fantastično- nadrealnoj koncepciji. Nedostatak povijesnih činjenica omogućio je punu slobodu scenaristu Davidu Franzoniju, koju je ovaj može se reči i zlouporabio ostavljajući mnoge stvari nejasnima. Primjerice, Arthurov prelaz od rimskog podanika u britanskog domoljuba nije baš razjašnjen i ostaje pomalo nespretno scenaristički riješen. Njegova motivacija ostaje dvojbena, kao i motivacija čarobnjaka Merlina i njegova pozicija. Istina, Merlin kao lik iz britanske mitologije ima kapacitete za vlastitu priču, ali ovdje je sveden samo na opskurni sporedni lik. Iako je dobro uprizorena atmosfera kasnih dana starog doba, i sveprisutne svjesti o raspadu rimske države i sustava vrijednosti, slabo se osjeti povijesni prelaz s poganstva na kršćanstvo i ta sfera ostaje malo zstupljena kao da se autori nisu niti znali niti usudili baviti time, makar je to najvžaniji subplot cijele priče o Arthuru, Merlinu i vitezovima okruglog stola. Doduše, autori su vrlo hrabro i zorno opisali snagu i utjecaj crkve u zadnjim danima Rimskog carstva (Papa verus imperator est). U svakom slučaju, iz filma se može naučiti ponešto povijesti, ali ne previše. Romantična priča je slabo zastupljena, a ljubavni trokut Lancelot-Guinevere-Arthur je samo u naznakama. Keira Knightley u ratničkom kostimiću je zaista žena za koju se izdaje i domovina, i crkva i vođa i sve. Stellan Skarsgard je odličan saxonski kralj, dok Till Schweiger strašno liči na Frederika Ljungberga. Vrijedi pogledati u kinu.