Noćna straža

'Stražari noći' prvi je u trilogiji koja bi trebala rusku i svjetsku kino javnost počastiti u narednih nekoliko godina. Prvi dio u kina je u srpnju 2004. godine privukao rekordan broj gledatelja koji su u čast svoga domaćeg filmskog uratka gotovo izignorirali posljednji dio trilogije o 'Gospodaru prstenova' i 'Spidermana 2' koji su se davali u kinima kada i '… čuvar'. Nije zgorega pripomenuti niti da je majčicu Rusiju film predstavljao na trci za Oscara kao kandidat za najbolji strani film.

Književni su predlošci zasluga ruskoga pisca Sergiea Lukyanenka čije su znanstveno-fantastične priče, 'Stražari noći', 'Stražari zore' i 'Stražari dana' punokrvni bestselleri od kojih se prvi dio, po kojem je snimljen film, prodao u dodatnih 2.5 milijuna primjeraka nakon premijere. O ideji za pisanje kompleksne i mračne priče najbole se izjasnio Lukynenko sam:

'….Dugo mi je bila želja napisati epsku priču, ali me ideja o patuljcima i vilenjacima nikako nije zanimala' objašnjava Lukyanenko, koji je još napisao i trilogije 'Line Of Reveries' i 'Knights Of The Forty Islands'. 'Tada mi je vrlo zanimljiva misao pala na pamet: ideja o noći kao bojnom polju za čarobnjake koji se kriju među nama, običnim smrtnicima, te se mogu boriti samo kada to ne ometa čovječanstvo. Otuda je proizašla ideja o Stražarima noći, specijalnoj jedinici osmišljenoj kako bi kontrolirala čarobnjake. Iz toga je potom krenulo osmišljavanje suparnika Stražara noći, dakle Stražara dana, te njihove vječne borbe jednih protiv drugih…'

Sinopsis bi najkraće glasio – vjekovima duga borba dobra i zla. U nešto raskošnijoj intrepretacija priča kreće nekih 1000 godina ranije nega gdje smo sada….

Otkada je svijeta, među nama postoje i oni 'drugi' – vještice, vampiri, razna manje i više ubojita čudovišta, čuvari dobra i slavljenici zla. U ovoj se konkretnoj konstelaciji 'hvatamo' za vječni rat između Svjetlosti i Tame. Logikom - Svjetlost štiti svijet od Tame, a potonji nastoje isti svijet uništiti. No, vratimo se spomenutih 1000 godina natraške. Gesser, Lord Svjetla, i Zavulon, General Tame, dogovorili su se da nitko neće biti prisiljavan na dobro ili zlo, već će sami pojedinci odlučivati kojoj će se strani okrenuti. Da bi dogovor funkcionirao, oformljene su vojske, Stražari noći i Stražari dana.

Stražari noći nadziru pripadnike tame, odnosno vampire, vještice, bića koja mijenjaju obličje i vračeve koji u noćno vrijeme potiču na izdaju, dok pripadnici tame imaju Stražare dana koji zauzvrat nadziru sile svjetlosti. Staro proročanstvo isto tako kazuje da će jednoga dana doći i The Great One, koji, ili koja, će izazvati apokaliptičnu bitku između Svjetla i Tame. Izbor kojeg će dotični-čna morati napraviti ujedno će i otkriti sudbinu cijeloga čovječanstva.

1992. godine čovjek slomljenoga srca, Anton Gordesky (Konstantin Khabensky), očajnički pokušava ponovo osvojiti srce svoje bivše zaručnice koja je otišla s drugim. Prelomni je trenutak taj u kojem se obraća vještici ne bi li mu pomogla svojom crnom magijom. Ova je pripadnica Tame, ma baš trenutak prije nego je dovršila svoju magiju ne bi li učinila zlo, zatočena zaslugom Stražara noći. Cijeli je taj događaj otkrio Antonu da je On taj The Great One i da treba izabrati hoće li postati Zaštitnik Svjetla ili Ratnik Tame.

'Blade', 'Matrix', 'Highlander', 'Blade Runner', 'Delicatessen' najčešće su uzimani kao primjer kada bi se trebalo usporediti s nekim filmskim ostvarenjem ovu nabrijanu horor fantaziju prepunu akcije, terora, napetosti sa šarolikom lepezom likova, mitskih i ovovjekovnih, a sve to izmiješano je na jedan prilično slobodan način, bez reda i hijerarhije, reklo bi se anarhistički, što filmu često zna priskrbiti i pridjev – punkerski.

Imajući samo 5 milijuna $$ za film zahtjevne i bogate estetike, producenti su znali da redateljsku palicu trebaju dati u ruke senzibilnom i spretnom filmskom radniku s osjećajem za priču i stil, ali i kombiniranje suvremenih, modernih specijalnih efekata te razumijevanjem ruskog duha. Kazahstanac Timur Bekmambetov bio je njihov konačni izbor. Bekmambetov je debitirao 1994. filmom 'The Peshwar Waltz', niz nastavio 'Gladiatrixom' 2000., ali je ipak najpoznatiji kao majstor marketinških i glazbenih spotova (Coca-Cola, Pepsi, Apple, Microsoft, Ford…).

Dok svi hvale jedan od prvih filmova ove vrste u Rusiji, drugi mu često znaju zamjeriti popriličnu nabrijanost, ritam koji teško i nikako ne posustaje, mnoštvo likova, odnosa…., te se lako izgubi nit cijele priče. Što i nije ništa čudno, dodali bi, pa izgubiš se lako i sam u mračnoj i gustoj šumi progonjen konstantnim osjećajem straha, opasnosti i hordama bića iz ruske mitologije. Brrrrr…..